Ove je godine sezona gripe započela znatno ranije, a broj oboljelih penje se i iznad 1000 tjedno. No iz HZJZ-a upozoravaju da je nemoguće prognozirati koliko će sve skupa trajati i s kolikim brojem oboljelih. Jasno je samo to da situacija nije takva samo u Hrvatskoj, već i u gotovo polovici europskih zemalja
Posljednji mjeseci u godini, osim hladnijeg vremena i kraćih dana, donose uobičajene respiratorne viruse, poput gripe. Ova bolest uobičajena je među populacijom obično na prijelazu iz jeseni u zimu, odnosno iz stare u novu godinu.
No ove godine situacija je znatno drugačija. Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) ističu da je sezona gripe, za razliku od ranijih godina, počela neuobičajeno rano, već u 40. tjednu, odnosno u listopadu. Tada se bilježilo tridesetak slučajeva zaraze gripom, no do kraja studenog ta je brojka drastično porasla.
'Do 30. studenog pristiglo je 3708 prijava gripe, od čega je 1271 prijava zaprimljena u posljednjem tjednu', otkrili su iz HZJZ-a, dodavši da to ne znači da će sezona gripe biti dulja ili intenzivnija nego ranijih godina. 'Nezahvalno je prognozirati koliko će dugo trajati i koliko će ljudi oboljeti', dodaju.
vezane vijesti
Velike razlike
Tvrdnje djelatnika naše najveće javno-zdravstvene ustanove potkrepljuje i njihova statistika za proteklih pet godina. Naime broj oboljelih od gripe ove je godine prešao brojku od 3500 u vrijeme u kojem sezona gripe obično ni ne počinje. Od 2020. godine naovamo broj oboljelih od te bolesti počeo bi znatnije rasti tek u prosincu ili siječnju.
Sezona gripe dosad je najranije počela na prijelazu iz 2022. u 2023. godinu, kad je broj oboljelih počeo rasti u 50. tjednu, odnosno sredinom prosinca. U sezonama 2023./2024. te 2024./2025. veći broj oboljelih zabilježen je točno na prijelazu između dviju godina. Neuobičajena je bila jedino sezona 2021./2022., koja je bila kasna (tek u osmom tjednu 2022.) te poprilično blaga, s tek nešto manje od 1500 oboljelih na vrhuncu razdoblja. Što se tiče broja oboljelih, najgora je bila sezona 2024./2025., kad je na njenom vrhuncu zabilježeno gotovo 7000 oboljelih. U svim ostalim sezonama, osim već spomenute 2021./2022., broj oboljelih na vrhuncu epidemije kretao se između tri i četiri tisuće. No ima još usporedbi koje nam predočavaju koliko je neobična ova sezona gripe.
'U usporedbi s istim razdobljem u zadnjih desetak sezona, porast broja oboljelih od gripe bilježi se nekoliko tjedana ranije. Primjerice, u prva dva mjeseca zaprimljeno je 3708 prijava u odnosu na 181 prijavu lanjske sezone. Tijekom prvih devet tjedana ove sezone zbog gripe je na bolničko liječenje zaprimljeno ukupno 111 oboljelih, od kojih je četvero bilo u jedinici intenzivnog liječenja. Lanjske sezone je u isto vrijeme zbog gripe hospitalizirano ukupno 13 oboljelih, od kojih dvoje u jedinici intenzivnog liječenja', navode iz HZJZ-a, dodajući da su ove godine zabilježena dva smrtna slučaja zbog gripe ili komplikacija drugih zdravstvenih stanja uzrokovanih njome.
Gripa izraženija na obali
Što se tiče broja oboljelih, daleko najveća stopa na 100.000 stanovnika bilježi se u Splitsko-dalmatinskoj županiji, u kojoj je na tu populaciju 130 oboljelih. Slijede Dubrovačko-neretvanska (103 oboljelih na 100.000 stanovnika), Šibensko-kninska (72 oboljela na 100.000 stanovnika) te Istarska (62 oboljela na 100.000 stanovnika). Iz toga se može zaključiti da na obali virus gripe više cirkulira.
Ostale županije bilježe najviše 25 oboljelih na 100.000 stanovnika dok u najslabije naseljenim županijama, Požeško-slavonskoj i Ličko-senjskoj, gotovo i nema zaraze.
Što se tiče samih pacijenata, najviše od gripe obolijevaju djeca u dobi od jedne do šest godina. Bilježi se i znatan broj oboljele dojenčadi te djece do 14 godina. Najmanje oboljelih je pak zabilježeno u inače najrizičnijoj skupini starijih od 65 godina.
No koji je uzrok ranijeg razbuktavanja gripe? Iz HZJZ-a navode da se nije cijepilo dovoljno ljudi. 'Do sada se cijepilo oko 315.000 građana cjepivom koje je nabavljeno centraliziranim postupkom. Još ima tog cjepiva na raspolaganju. Nemamo informacija o tome koliko se osoba cijepilo komercijalnim cjepivom niti o dostupnosti komercijalnog cjepiva u ljekarnama', navode iz HZJZ-a te dodaju:
'Idealno bi bilo da se svi cijepe i to u visokom postotku jer bi se tek tada moglo cijepljenjem utjecati na intenzitet gripe u populaciji. Međutim to ni jedna zemlja na svijetu na postiže. S obzirom na to da je nerealno očekivati da se svake godine cijepi visok postotak stanovništva, naglasak u kampanjama cijepljenja protiv gripe stavlja se na cijepljenje osoba s povećanim rizikom od komplikacija, jer cijepljenjem tih osoba spriječi se veći broj teških oblika gripe, hospitalizacija i smrti od gripe nego što bi se spriječilo cijepljenjem jednakog broja mladih zdravih osoba.'
Slično i u Europi
Vrijedi spomenuti da je, prema podacima ERVISS-a, odnosno Europskog sažetka nadzora nad respiratornim virusima, a koji provodi Europski centar za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC), broj pacijenata koji se javljaju u primarnu zdravstvenu zaštitu sa simptomima gripe iznad početnog broja u otprilike polovici zemalja Europske unije, odnosno Europskog gospodarskog prostora, što ukazuje na to da trenutno postoji značajna cirkulacija respiratornih virusa.
Dodaju da uglavnom prevladava virus tipa A, kao i u Hrvatskoj, te da mahom obolijevaju djeca između pet i 14 godina, iako je u pojedinim zemljama zabilježen povećan broj hospitalizacija starijih osoba.
Dakle u Hrvatsku se prelijeva situacija s gripom iz inozemstva. No, kako ističu iz HZJZ-a, broj oboljelih zasad ne predstavlja opterećenje za zdravstveni sustav pa nema ni potrebe za uvođenjem posebnih epidemioloških mjera, kao što je to bilo tijekom epidemije koronavirusa. Priznaju ipak da nije moguće predvidjeti koliko će biti oboljelih i koliko će dugo ova sezona gripe trajati, tako da zapravo sve opcije ostaju otvorene.
