Gradska knjižnica 'Ivan Goran Kovačić' u Karlovcu uskoro će dobiti svoje novo, zeleno 'pojačanje' – biosolarni krov. Riječ je o prvom takvom rješenju na nekoj javnoj ustanovi u Hrvatskoj, koje spaja postojeći zeleni krov sa solarnom elektranom.

Biljke na krovu knjižnice - koja je ove godine dobila i svjetsko priznanje IFLA Green Library Award 2025 - rastu od 2007. godine, kada je zgrada obnovljena i proširena, a sada će im pridruženi solarni paneli, kako se nadaju, pomoći u proizvodnji energije, povećanju energetske otpornosti, smanjenju toplinskih otoka i očuvanju biološke raznolikosti.

Projekt se provodi u sklopu europske inicijative INFIRE (Inovativna financijska rješenja za klimatsko planiranje otpornih i ugljično neutralnih zajednica), sufinancirane novcem transnacionalnog EU programa INTERREG Euro-MED 2021.-2027. Grad Karlovac, jedan od deset partnera iz Mediteraske regije na projektu, odabrao je knjižnicu kao pilot-lokaciju za testiranje ovog inovativnog rješenja, čime grad na četiri rijeke postaje primjer primjene naprednih, održivih tehnologija u javnoj infrastrukturi.

'Grad je prepoznao potencijal zelenog krova knjižnice i rastuće potrebe za električnom energijom, pa smo se u suradnji s REGEA-om uključili u ovaj projekt. Knjižnica je predložena kao pilot-lokacija za jedno od osam inovativnih rješenja kojima se želi testirati optimalni model financiranja klimatskih i energetskih investicija – biosolarni krov', pojašnjava za tportal Robert Vodopić, v.d. pročelnika karlovačkog Upravnog odjela za gospodarstvo, razvoj grada i fondove EU-a.

Ukupna vrijednost projekta INFIRE iznosi gotovo 2,77 milijuna eura, od čega EU sufinancira 80 posto troškova. Grad Karlovac sudjeluje s 165.800 eura. Planirano trajanje projekta je do lipnja 2026., a Gradska knjižnica tako postaje prva javna ustanova u zemlji s ovakvim inovativnim rješenjem.

Što je biosolarni krov i kako bi mogao 'pomoći' knjižnici?

'Biosolarni krov je spoj dvije tehnologije: zelenog krova i solarne elektrane. To znači da se ispod solarnih panela nalazi sloj vegetacije – najčešće nisko, otporno bilje – koje zajedno s panelima stvara funkcionalan, energetski učinkovit i ekološki održiv sustav. Za razliku od klasičnog krova sa solarnim panelima, biosolarni krov koristi sinergiju: biljke hlade površinu krova i okolni zrak, što poboljšava učinkovitost solarnih panela, dok paneli istovremeno štite vegetaciju od ekstremnih vremenskih uvjeta', objašnjava nam Kristina Čunović, ravnateljica Knjižnice.

Prednosti su, kaže, višestruke: energetske uštede, ugodnija mikroklima u prostoru, dugoročna zaštita zgrade i pozitivan utjecaj na okoliš.

'Zgrada postaje otpornija na toplinske valove i obilne oborine, a korisnici dobivaju ugodnije uvjete za rad i boravak. Osim praktičnih učinaka, krov ima i snažnu simboličku i edukativnu vrijednost – knjižnica se pozicionira kao suvremena, održiva javna institucija', objašnjavaju nam Čunović i Vodopić.

Projektom je predviđeno i testiranje temperature na dijelovima krova s biosolarnim krovom, na dijelovima s običnom solarnom elektranom i na dijelovima gdje nema solarnih panela, kako bi se precizno pokazale prednosti ovog sustava u proizvodnji energije i smanjenju zagrijavanja objekta.

Iskustvo sa 'zelenim krovom'

Zeleni krov knjižnice, postavljen 2007. godine, poslužio je kao temelj za nadogradnju biosolarnim rješenjem.

'Zeleni krov se tijekom godina pokazao kao pouzdano i funkcionalno rješenje, osobito u pogledu toplinske zaštite zgrade i regulacije mikroklime. Ljeti osjetno smanjuje zagrijavanje gornjih etaža, a zimi pomaže u očuvanju topline, što se odražava i na ugodnije uvjete rada i boravka korisnika. Među glavnim prednostima zelenog krova su i zadržavanje oborinskih voda, čime se rasterećuje sustav odvodnje te doprinos bioraznolikosti u urbanom prostoru. Zaposlenici i korisnici često ističu i 'nematerijalnu' vrijednost – osjećaj da se nalaze u prostoru koji je promišljen, ugodan i ekološki odgovoran', ističe ravnateljica Knjižnice.

Naravno, postoje i određeni izazovi. Zeleni krov zahtijeva redovito, ali i kako naša sugovornica kaže, ne pretjerano zahtjevno održavanje, osobito u prvim godinama nakon postavljanja dok se vegetacija ne stabilizira.

'Također, već u fazi projektiranja potrebno je osigurati dobru hidroizolaciju i nosivost konstrukcije, no u našem slučaju ti su elementi kvalitetno riješeni, pa se kroz godine nisu pokazali kao problem', dodaje.

Kolika bi mogla biti energetska ušteda?

Projekt implementacije biosolarnog krova na krov knjižnice je, kako nam kažu naši sugovornici, u fazi 'priprema za nabavu i izvođenje radova'.

'Projekt je izrađen i trenutno se nalazi na posebnim uvjetima koje smo dužni ishoditi kako bismo mogli pokrenuti postupak nabave i radova koji provodi Grad Karlovac kao partner na projektu. Projektom je planirana sanacija dijela krova, na kojem će se postaviti solarna elektrana na način da će se planirana lokacija fizički odvojiti putem kontragreda na pozicijama ravnog krova radi fizičkog odvajanja novog biosolarnog krova i postojećeg zelenog krova, što znači da će se taj dio dodatno sanirati i obnoviti postavljanjem toplinske izolacije mineralne vune/XPS-a u potrebnoj debljini te završne obrade TPO membrane uz postavljanje izvedbe novih slojeva zelenog krova na dijelu budućeg biosolarnog krova', objašnjavaju.

Za početak će biti postavljena manja solarna elektrana do 15 kW za testiranje i dobivanje referentnih rezultata, a biosolarni krov planiraju postaviti do kraja prvog kvartala 2026. Očekuje se da on može pokriti do 20 posto godišnje potrošnje električne energije knjižnice.

'Realno je očekivati da biosolarni krov može pokriti značajan udio godišnje potrošnje električne energije knjižnice, primjerice do 20 posto, ovisno o konačnom projektu. Uz to, zeleni krov dodatno smanjuje potrebu za hlađenjem ljeti i grijanjem zimi, pa ukupne energetske uštede nisu samo u proizvedenoj struji, nego i u manjoj potrošnji energije za održavanje ugodne unutarnje temperature. Kada se sve zbroji, biosolarni krov ne donosi samo financijsku uštedu kroz niže račune za energiju, nego i veću energetsku neovisnost, stabilnije uvjete rada za zaposlenike te ugodniji boravak za korisnike knjižnice', dodaju.

Izazovi u provedbi projekta

Kako nam otkrivaju Čunović i Vodopić, najzahtjevniji dio provedbe ovog projekta, bio je usklađivanje različitih sustava i interesa – od tehničkih rješenja za biosolarni krov, do statičkih i sigurnosnih zahtjeva zgrade, kao i administrativnih i zakonodavnih okvira koji, kako kažu, još uvijek nisu u potpunosti prilagođeni ovakvim kombiniranim rješenjima.

'Iako je sam postupak pripreme projekta bio vrlo izazovan, dobiveni rezultati će nam biti vrlo korisni za buduće planiranje i pripremu sličnih projekata nakon što i službeno dobijemo potvrdu svih prednosti koji biosolarni krov pruža. Budući da se radi o javnoj zgradi s velikim brojem korisnika, u planiranju je potrebna koordinacija s mnogo partnera. Potrebno je pronaći i balans između ciljeva i stvarnih mogućnosti na terenu. Upravo zato ovaj pilot-projekt ima veliku vrijednost – ne samo za Knjižnicu u Karlovcu, nego i kao referentni primjer koji može poslužiti drugim gradovima i javnim ustanovama koje razmišljaju o sličnim održivim rješenjima', ističu.

Projekti poput ovoga, dodaju, omogućuju vidljivost Grada Karlovca u Europi, testiranje inovativnih rješenja i smanjenje pritiska na gradski proračun.

'Smatramo da su projekti koji se provode u okviru programa europske teritorijalne suradnje poput INTERREG-a i Obzora, neophodni i nužni kako bismo s jedne strane pridonijeli boljoj vidljivosti Grada Karlovca na europskom nivou, dok s druge strane smanjujemo pritisak na gradski proračun i testiramo određena inovativna rješenja i primjere dobre prakse koji su već drugdje uspješno implementirani. Želja nam je i dalje da u budućnosti što je moguće više (sukladno gradskim financijskim i kadrovskim mogućnostima) sudjelujemo u pripremi i provedbi raznih EU projekata', zaključuju naši sugovornici.

Ovaj članak nastao je u okviru projekta EuSEE, koji sufinancira Europska unija. Izneseni stavovi i mišljenja su, međutim, isključivo stavovi autora/autorica i ne odražavaju nužno stavove tijela koje je dodijelilo autorski doprinos te se Europska unija ne može smatrati odgovornom za njih.