Inicijativa, koja je u početku bila zamišljena kao mehanizam za nadzor obnove Pojasa Gaze, u međuvremenu je znatno proširena, što je izazvalo zabrinutost i otvoreno protivljenje dijela europskih država jer smatraju da se želi nametnuti kao alternativa Ujedinjenim narodima.

Prema navodima visokog dužnosnika Bijele kuće, tridesetak svjetskih čelnika zasad je pristalo sudjelovati u radu Odbora za mir, od nešto više od 50 država kojima je Washington uputio pozivnice. Svečano potpisivanje povelje održat će se na marginama Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) u švicarskom gradu Davosu, oko 10.30 sati.

Među državama koje su prihvatile sudjelovanje u novom Odboru su ključni američki saveznici na Bliskom istoku – Izrael, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Bahrein, Jordan, Katar i Egipat. Pristupit će mu i članice NATO-a Turska i Mađarska, čiji su čelnici posljednjih godina izgradili bliske osobne odnose s Trumpom.

Drugi ključni američki saveznici, uključujući Veliku Britaniju, Njemačku, Rusiju, Kinu i Japan, zasad se nisu izjasnili, iako je glasnogovornik njemačke vlade rekao da kancelar Friedrich Merz neće prisustvovati svečanosti potpisivanja povelje.

Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je da je još prerano znati hoće li se Odboru pridružiti i Hrvatska jer je riječ o dokumentu koji se treba proučiti i o njemu konzultirati.

Ukrajina je rekla da njeni diplomati razmatraju pozivnicu, no predsjednik Volodimir Zelenski je kazao da je za njega teško zamisliti sudjelovanje u bilo kakvom odboru s Rusijom nakon četiri godine rata.

9.05 Američki veleposlanik u Izraelu otkrio nove detalje o 'Odboru za mir'

Američki veleposlanik u Izraelu Mike Huckabee odbacio je tvrdnje da bi države koje se uključe u rad Trumpova Odbora za mir morale platiti 'ulaznicu' od milijardu dolara, no potvrdio je da će se od članica očekivati financijski doprinos obnovi Pojasa Gaze, piše Al Jazeera.

U intervjuu za Izraelsku radioteleviziju (IBA) Huckabee je rekao da se u javnosti pojavilo 'mnogo netočnih interpretacija' o financijskoj strukturi nove inicijative, naglasivši da se ne radi o fiksnoj članarini, već o obvezama koje će se definirati kroz konkretne projekte obnove i stabilizacije.

Huckabee je rekao i kako je uvjeren da će Izrael uskoro otvoriti granični prijelaz Rafah, koji povezuje Pojas Gaze s Egiptom. Taj prijelaz i dalje je zatvoren, unatoč primirju iz listopada 2025., koje predviđa njegovo otvaranje u oba smjera.

Zatvaranje Rafaha već mjesecima predstavlja jednu od ključnih prepreka dostavi humanitarne pomoći i pokretanju ozbiljnijih obnoviteljskih aktivnosti u Gazi, a njegovo eventualno otvaranje tumačilo bi se kao važan signal političke volje za provedbu šireg mirovnog plana.

8.30 Tko je zasad odbio Trumpovu pozivnicu?

Više europskih država odbilo je sudjelovanje, barem u ovoj fazi, upozoravajući na nejasnu prirodu novog tijela i njegov odnos prema Ujedinjenim narodima.

Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot poručio je da Pariz podupire američki mirovni plan, ali ne i osnivanje nove organizacije: ''Da' provedbi mirovnog plana koji je predstavio predsjednik Sjedinjenih Država, koji snažno podupiremo, ali 'ne' stvaranju organizacije kakva je sada zamišljena, a koja bi zamijenila Ujedinjene narode', rekao je Barrot.

Norveška je također odbila poziv, uz obrazloženje da prijedlog otvara niz neodgovorenih pitanja koja zahtijevaju dodatne razgovore s Washingtonom. Švedski premijer Ulf Kristersson izjavio je da Stockholm neće pristupiti Odboru u obliku koji nalaže trenutni osnivački dokument.

Najdalje je zasad otišla Slovenija. Premijer Robert Golob upozorio je da bi mandat Odbora mogao potkopati međunarodni poredak utemeljen na Povelji UN-a.

8.20 Što je 'Odbor za mir'?

Ideja o Odboru za mir prvi je put predstavljena u rujnu, na marginama Opće skupštine UN-a, kao instrument za potporu upravljanju, obnovi i gospodarskom oporavku Pojasa Gaze. Međutim, u povelji ovog novog tijela – dokumentu od 11 stranica, podijeljenog u osam poglavlja i 13 članaka – Gaza se uopće ne spominje.

Umjesto toga, predviđa se širok mandat nove međunarodne organizacije koja bi trebala 'promicati stabilnost, obnoviti pouzdano i zakonito upravljanje te osigurati trajni mir u područjima pogođenima ili ugroženima sukobima'.

Struktura upravljanja ima tri razine: sam Odbor za mir, izvršni odbor i predsjednika s iznimno širokim ovlastima. Na vrhu se nalazi tzv. osnivačko izvršno vijeće, dok Odbor odlučuje o proračunu, politici i ključnim imenovanjima.

Izvršni odbor broji sedam članova, a zadužen je za provedbu misije. Među njegovim članovima su bivši britanski premijer Tony Blair, američki državni tajnik Marco Rubio te Jared Kushner, Trumpov zet i jedan od ključnih arhitekata bliskoistočne politike njegove administracije.

Na čelu cijele strukture nalazi se sam Trump, koji ima konačnu riječ u tumačenju povelje te pravo veta na ključne odluke, uključujući izbacivanje članica i poteze izvršnog odbora.

Administracija u Washingtonu Odbor za mir predstavlja kao fleksibilniji i učinkovitiji mehanizam za rješavanje međunarodnih kriza. Kritičari, međutim, upozoravaju da bi se moglo raditi o paralelnom sustavu koji slabi ulogu UN-a i dodatno fragmentira globalni poredak.