Trump je izvorno predložio osnivanje Odbora za mir s ciljem okončanja rata u Gazi, ali sada ga je proširio na sve sukobe u svijetu. Američki predsjednik bit će na čelu tog odbora te će on biti zadužen za promicanje mira diljem svijeta i rješavanje sukoba, prema kopiji nacrta povelje u koji je Reuters imao uvid.

Zemlje članice bit će ograničene na trogodišnje mandate osim ako svaka od njih ne plati milijardu dolara da bi financirala aktivnosti tijela i stekla trajno članstvo, prema povelji.

Trump je oko 11 sati stigao u dvoranu praćen pljeskom te naveo da svi žele biti dio ovog odbora.

'Radit ćemo s mnogima, uključujući UN. Svi žele biti dio toga i radit ćemo s mnogim drugima, uključujući UN. Hvala što ste ovdje. Jučer smo imali brojne uspješne susrete sa svjetskim vođama i moćnim ljudima i sad imamo najvažniji sastanak za formiranje Odbora za mir', poručio je Trump.

Zahvalio je svojem državnom tajniku Marcu Rubiju te posebnim izaslanicima Steveu Witkoffu i Jaredu Kushneru. Pritom je ponovio da je zaustavio osam ratova i najavio skori završetak devetog.

'Znate na koji mislim, onaj za koji sam mislio da će biti najlakši', rekao je Trump, ističući velike gubitke i ukrajinske i ruske snage u aktualnom ratu.

Američki predsjednik pohvalio se i uspjesima koji uključuju hvatanje Madura, akcije protiv Irana, poticanje članica NATO-a na više trošenja na obranu, kao i na borbu protiv droge.

'Radimo na završetku strašnog ubijanja u Ukrajini, što se nije trebalo dogoditi. Razgovarao sam s Putinom i nikad ne bi bilo rata u Ukrajini da sam ja bio predsjednik. Rekao sam mu – ne možeš to raditi', naveo je Trump u jednom trenutku, dodavši i da 'kada Amerika cvate, onda i svijet cvate'.

Potom je opet krenuo nabrajati koje je sve ratove zaustavio.

Na događanju povodom potpisivanja povelje Odbora za mir bila je prisutna veleposlanica RH u Švicarskoj Andrea Bekić.

Trump o vođama u Odboru: 'UN ne radi dovoljno'

U društvu drugih političkih vođa koji su pristali biti u Odboru Trump je naveo da su tražili da ga on vodi.

'Ovaj odbor mogao bi biti najutjecajniji odbor ikad i počašćen sam što ću ga voditi', rekao je.

Dodao je da su mu u ovoj grupi svi dragi vođe jer inače 'ima dvoje ili troje koje ne volim'.

Rubio: Trump nije ograničen onime što drugi kažu da je moguće

'Sjajni su ljudi i vođe, a Odbor za mir je sastavljen od najboljih vođa. UN ima veliki potencijal, ali ga ne koristi. U osam ratova, koje sam zaustavio, nikad nisam razgovarao s UN-om. Mislili biste da sam trebao, a pokušali su ih zaustaviti, ali ne trude se dovoljno, a Odbor za mir mogao bi s UN-om biti jedinstven za svijet. Ovo nije za SAD, nego za svijet, te se bolja budućnost za Bliski istok i svijet otvara pred vašim očima', rekao je Trump, dodajući da želi zaustaviti krvoprolića.

'Svijet je regija, imat ćemo mir u svijetu i to će biti sjajno nasljedstvo. Svi u ovoj sobi su zvijezde, najveći i najmoćniji ljudi na svijetu', obratio se Trump svjetskim vođama u Odboru, što uključuje i mađarskog premijera Viktora Orbana. Nakon ceremonije potpisivanja povelje Odbor za mir je sada i službeno postao međunarodna organizacija.

'Trump nije ograničen onime što drugi kažu da je moguće. Amerikance uvijek stavlja na prvo mjesto, ali je svjestan da je mir bitan svima. Ovdje smo zbog Trumpove vizije. Sada imamo Odbor za mir, čije su mogućnosti beskrajne. Prvo i osnovno je da mir u Gazi bude trajan', rekao je nakon potpisivanja američki državni tajnik Rubio.

Od Palestine do svjetske razine

Inicijativa, koja je u početku bila zamišljena kao mehanizam za nadzor obnove Pojasa Gaze, u međuvremenu je znatno proširena, što je izazvalo zabrinutost i otvoreno protivljenje dijela europskih država jer smatraju da se želi nametnuti kao alternativa Ujedinjenim narodima.

Prema navodima visokog dužnosnika Bijele kuće, tridesetak svjetskih čelnika zasad je pristalo sudjelovati u radu Odbora za mir od nešto više od 50 država kojima je Washington uputio pozivnice. Svečano potpisivanje povelje održano je na marginama Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) u švicarskom gradu Davosu.

Među državama koje su prihvatile sudjelovanje u tom odboru su ključni američki saveznici na Bliskom istoku – Izrael, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Bahrein, Jordan, Katar i Egipat. Pristupit će mu i članice NATO-a Turska i Mađarska, čiji su čelnici posljednjih godina izgradili bliske osobne odnose s Trumpom.

Drugi ključni američki saveznici, uključujući Veliku Britaniju, Njemačku, Rusiju, Kinu i Japan, zasad se nisu izjasnili, iako je glasnogovornik njemačke vlade rekao da kancelar Friedrich Merz neće prisustvovati svečanosti potpisivanja povelje.

Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je da je još prerano znati hoće li se Odboru pridružiti i Hrvatska jer je riječ o dokumentu koji se treba proučiti i konzultirati o njemu.

Ukrajina je rekla da njeni diplomati razmatraju pozivnicu, no predsjednik Volodimir Zelenski kazao je da mu je teško zamisliti sudjelovanje u bilo kakvom odboru s Rusijom nakon četiri godine rata.

9.05 Američki veleposlanik u Izraelu otkrio nove detalje o Odboru za mir

Američki veleposlanik u Izraelu Mike Huckabee odbacio je tvrdnje da bi države koje se uključe u rad Trumpova Odbora za mir morale platiti 'ulaznicu' od milijardu dolara, no potvrdio je da će se od članica očekivati financijski doprinos obnovi Pojasa Gaze, piše Al Jazeera.

U intervjuu za Izraelsku radioteleviziju (IBA) Huckabee je rekao da se u javnosti pojavilo 'mnogo netočnih interpretacija' o financijskoj strukturi nove inicijative, naglasivši da se ne radi o fiksnoj članarini, već o obavezama koje će se definirati kroz konkretne projekte obnove i stabilizacije.

Huckabee je rekao i kako je uvjeren da će Izrael uskoro otvoriti granični prijelaz Rafah, a on povezuje Pojas Gaze s Egiptom. Taj prijelaz i dalje je zatvoren, unatoč primirju iz listopada 2025., koje predviđa njegovo otvaranje u oba smjera.

Zatvaranje Rafaha već mjesecima predstavlja jednu od ključnih prepreka dostavi humanitarne pomoći i pokretanju ozbiljnijih aktivnosti obnove Gaze, a njegovo eventualno otvaranje tumačilo bi se kao važan signal političke volje za provedbu šireg mirovnog plana.

8.30 Tko je zasad odbio Trumpovu pozivnicu?

Više europskih država odbilo je sudjelovanje, barem u ovoj fazi, upozoravajući na nejasnu prirodu novog tijela i njegov odnos prema Ujedinjenim narodima.

Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot poručio je da Pariz podupire američki mirovni plan, ali ne i osnivanje nove organizacije. 'Da provedbi mirovnog plana koji je predstavio predsjednik Sjedinjenih Država, što snažno podupiremo, ali 'ne' stvaranju organizacije kakva je sada zamišljena, a koja bi zamijenila Ujedinjene narode', rekao je Barrot.

Norveška je također odbila poziv, uz obrazloženje da prijedlog otvara niz neodgovorenih pitanja koja zahtijevaju dodatne razgovore s Washingtonom. Švedski premijer Ulf Kristersson izjavio je pak da Stockholm neće pristupiti Odboru u obliku koji nalaže trenutni osnivački dokument.

Najdalje je zasad otišla Slovenija. Premijer Robert Golob upozorio je da bi mandat Odbora mogao potkopati međunarodni poredak utemeljen na Povelji UN-a.

8.20 Što je Odbor za mir?

Ideja o Odboru za mir predstavljena je u rujnu, na marginama Opće skupštine UN-a, kao instrument za potporu upravljanju, obnovi i gospodarskom oporavku Pojasa Gaze. Međutim u povelji ovog novog tijela – dokumentu od 11 stranica, podijeljenog u osam poglavlja i 13 članaka – Gaza se uopće ne spominje.

Umjesto toga, predviđa se širok mandat nove međunarodne organizacije koja bi trebala 'promicati stabilnost, obnoviti pouzdano i zakonito upravljanje te osigurati trajni mir u područjima pogođenima ili ugroženima sukobima'.

Struktura upravljanja ima tri razine: Odbor za mir, izvršni odbor i predsjednika s iznimno širokim ovlastima. Na vrhu se nalazi tzv. osnivačko izvršno vijeće, a Odbor odlučuje o proračunu, politici i ključnim imenovanjima.

Izvršni odbor broji sedam članova i zadužen je za provedbu misije. Među njegovim članovima su bivši britanski premijer Tony Blair, američki državni tajnik Marco Rubio i Jared Kushner, Trumpov zet i jedan od ključnih arhitekata bliskoistočne politike njegove administracije.

Na čelu cijele strukture nalazi se sam Trump te ima konačnu riječ u tumačenju povelje i pravo veta na ključne odluke, uključujući izbacivanje članica i poteze izvršnog odbora.

Administracija u Washingtonu predstavlja Odbor za mir kao fleksibilniji i učinkovitiji mehanizam za rješavanje međunarodnih kriza. Kritičari, međutim, upozoravaju da bi se moglo raditi o paralelnom sustavu koji slabi ulogu UN-a i fragmentira globalni poredak.