Ovog tjedna tisuće najvećih svjetskih imena iz svijeta biznisa, ekonomije i politike spustile su se u Davos, gradić u švicarskim Alpama. No, ovo nije obično zimovanje: oni se okupljaju na konferenciji Svjetskog ekonomskog foruma (WEF), godišnjem okupljanju 'samo s pozivnicom' namijenjenom najutjecajnijim ljudima na svijetu.

Ekskluzivnost ovog događaja ne leži samo u činjenici da je ograničen na članove WEF-a, već i u vrtoglavoj cijeni sudjelovanja. Iako postoje različite razine pristupa i članstva, neke kompanije izdvajaju i do milijun dolara za glavna sponzorstva. Primjerice, Microsoft i McKinsey među su američkim tvrtkama koje troše do milijun dolara svaka samo kako bi sponzorirale prostor u Davosu koji će služiti kao baza za dužnosnike američke vlade, uoči posjeta predsjednika Donalda Trumpa.

Drugi izvršni direktori i tvrtke svake godine plaćaju peteroznamenkaste i šesteroznamenkaste iznose kako bi osigurali željeno mjesto unutar najekskluzivnijeg kluba u Davosu, kladeći se da će nekoliko dana pristupa u Alpama rezultirati poslovima, utjecajem i izloženošću brenda koji opravdavaju trošak.

Koliko košta ulaznica za Davos?

Iako neka članstva u WEF-u koštaju tek 350 dolara godišnje za osnovne profesionalne pakete, to vas neće dovesti ni blizu Davosa. Službeni korporativni paketi WEF-a, uz pozivnicu, ono su što služi kao ulaznica za željeno okupljanje u Alpama.

Godišnje članarine za tvrtke obično kreću od oko 75.000 dolara i penju se do 758.000 dolara za 'strateške partnere', prema ranijim podacima WEF-a i akademskim analizama.

Te razine tvrtkama općenito kupuju pravo da pošalju ograničen broj izvršnih direktora u Davos, ali svaki delegat mora platiti i zasebnu naknadu za akreditaciju. Od 2025. godine, te naknade navodno iznose do 35.000 dolara po osobi za elitne akreditacije. I to su samo troškovi ulaska, bez letova, smještaja, pića i hrane (gdje čak i običan hot dog navodno košta više od 40 dolara). Za veliku globalnu tvrtku koja šalje malu delegaciju direktora, sudjelovanje u Davosu lako može koštati šesteroznamenkasti iznos kada se uračunaju članstvo, akreditacije i logistika.

Što se kupuje tim novcem?

Ipak, isplata tog novca mogla bi se isplatiti zbog pristupa koji delegati dobivaju. Sudionici imaju pristup službenom programu Davosa, koji uključuje sesije sa šefovima država, panele u malim grupama o temama od umjetne inteligencije do klime, te pristup 'zajednicama' poput industrijskih grupa i regionalnih vijeća.

Sudionici koji plaćaju više dobivaju veću vidljivost i pristup najvišim dužnosnicima. Mogu osigurati mjesta na panelima, pozivnice za zatvorene okrugle stolove i pristup malim, moderiranim raspravama između vladinih dužnosnika i izvršnih direktora Fortune 500 kompanija. Neke tvrtke također plaćaju za pristup privatnim sobama za sastanke, brendiranim hotelskim salonima i uslugama conciergea.

Osim toga, delegati moraju platiti hotele i apartmane, kojih je u malom švicarskom gradu ograničen broj. Tijekom vrhunca sezone (u siječnju za vrijeme konferencije), jedna noć u hotelu u Davosu može koštati tisuće dolara.

Mnogi poznati izvršni direktori odsjedaju u luksuznim planinskim kućama (chaletima), koje se nude kao vrhunska korporativna utočišta s wellness centrima, privatnim teretanama, jacuzzijima, kompletnim osobljem i privatnim kuharima. Ostali troškovi uključuju privatne asistente, organizaciju događaja i prijevoz s aerodroma.

Tko je u Davosu ove godine?

Otprilike 3000 delegata sudjeluje u Davosu svakog siječnja, uključujući mješavinu političkih vođa, bankara, korporativnih direktora, akademika, aktivista i kulturnih ličnosti.

Jedno od najvećih imena ove godine je američki predsjednik. Donald Trump bi trebao raspravljati o reformama stambenog tržišta, Grenlandu i 'Vijeću za mir', novom međunarodnom tijelu koje je predložio SAD, a kojim bi predsjedao upravo on, s ciljem nadzora poslijeratne obnove, počevši od Gaze.

Globalni direktori iz sektora tehnologije, financija, energetike i robe široke potrošnje također će biti prisutni, uključujući Jamieja Dimona iz JPMorgana, Jensena Huanga iz Nvidije, Briana Moynihana iz Bank of America i Satyu Nadellu iz Microsofta. WEF je izvijestio o rekordnih 400 vrhunskih političkih vođa, uključujući gotovo 65 šefova država i vlada, te gotovo 850 vodećih svjetskih direktora i predsjednika uprava.