Prema neslužbenim saznanjima tog lista, pitanje vlasništva nad brodom Jadran ne bi se problematiziralo ni u Zagrebu ni u Podgorici, sve dok dvije države to pitanje ne riješe dogovorom ili međunarodnom arbitražom.

Vijesti navode da je tim dogovorom predviđeno i da spomen-ploča na mjestu nekadašnjeg logora Morinj, koju su u lipnju 2022. otkrili tadašnji ministri vanjskih poslova i obrane Crne Gore Ranko Krivokapić i Raško Konjević sa svojim hrvatskim kolegama Gordanom Grlićem Radmanom i Tomom Medvedom, ostane kao podsjetnik na to što je u Morinju početkom devedesetih nekoliko mjeseci funkcionirao tzv. sabirni centar za ratne zarobljenike s dubrovačkog ratišta.

Prema pisanju Vijesti, osim Jadrana, otvorena će ostati i tema granice na moru između susjeda. No, slučaj splitskog logora “Lora”, u kojem je stradalo 14 pripadnika bivše Jugoslavenske narodne armije iz tzv. nikšićko-šavničke grupe, neće biti uključen u ovaj djelomični dogovor, iako je, kako tvrdi izvor lista, bilo takvih pokušaja sa crnogorske strane.

Vijesti saznaju i da bi rješavanje pitanja odštete logorašima iz Morinja trebalo biti formalizirano sporazumom, dok bi ostali sporovi trebali biti zatvoreni kroz politički, odnosno “džentlmenski” dogovor Podgorice i Zagreba.

Taj list podsjeća da do sada nije bilo službenih informacija o visini obeštećenja logorašima, ali da se razgovaralo o višemilijunskom iznosu.

Navodni dogovor, koji bi se, prema informacijama Vijesti, mogao postići u narednih nekoliko dana, predviđa i promjenu imena bazena u Kotoru koji nosi ime po Zoranu Džimiju Gopčeviću, nekadašnjem vaterpolistu, ali, prema tvrdnji Zagreba, i čuvaru u logoru u Morinju.

Postizanjem tog dogovora u kratkom roku, stekli bi se uvjeti da Crna Gora zatvori u pregovorima s Europskom unijom (EU) Poglavlje 31 (vanjska, sigurnosna i obrambena politika), čije je zatvaranje blokirala Hrvatska krajem prošle godine.

Sugovornici Vijesti tvrde da je crnogorski premijer Milojko Spajić tijekom sastanka s hrvatskim kolegom Andrejem Plenkovićem u Bledu načelno prihvatio detalje dogovora sa Zagrebom. List navodi i da je njihova saznanja o dogovoru Zagreba i Podgorice neizravno potvrdila savjetnica hrvatskog šefa diplomacije Vanda Babić Galić.

“Odšteta logorašima, promjena imena bazena, pitanje školskog broda Jadran, granica na moru te postojanost spomen-ploče u Morinju – okvir su prozora prema Bruxellesu i zajedničkim naporima u njihovu rješavanju doći ćemo do konačnog cilja”, rekla je Babić Galić za Vijesti, istaknuvši da hrvatski i crnogorski ministri vanjskih poslova Gordan Grlić Radman i Ervin Ibrahimović, kao i premijer Spajić, pronalaze “brza rješenja onih pitanja koja opterećuju normalno funkcioniranje dviju država”.

Politika dobrosusjedskih odnosa

“Narativ koji smo posljednjih mjeseci slušali nije bio u skladu s politikom dobrosusjedskih odnosa. No, srećom, poruke koje smo dobili jamstvo su da će Crna Gora ustrajati i odgovoriti na sve izazove”, rekla je ona za Vijesti.

Grlić Radman je nedavno iz Slovenije, gdje je sudjelovao na Bledskom strateškom forumu, na čijim se marginama sastao s crnogorskim dužnosnicima, priopćio da se ide u smjeru rješavanja otvorenih tema.

Crna Gora i Hrvatska krajem siječnja počele su bilateralne konzultacije u cilju prevladavanja sporova zbog kojih je Zagreb blokirao zatvaranje Poglavlja 31. Prethodno je, u obliku non-papera, ispostavio zahtjeve za rješavanje nekoliko pitanja koja smatra otvorenima i za koja tvrdi da narušavaju međusobne odnose.

Zahlađenje odnosa počelo je u siječnju 2024. godine, nakon što je hrvatski ministar obrane Ivan Anušić otkazao, tijekom posjeta Crnoj Gori, susret s crnogorskim kolegom Draganom Krapovićem zbog, kako je objasnio, Krapovićevih stavova o brodu Jadran i ploči u Morinju. Krapović je ranije izjavio da Hrvatska nema pravo tražiti Jadran i da ploča u Morinju treba biti zamijenjena drugom, “s adekvatnim tekstom”.

Kriza u odnosima Zagreba i Podgorice kulminirala je nakon što je crnogorski parlament krajem lipnja 2024. usvojio Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu i logorima Dachau i Mauthausen. Nakon toga je Zagreb proglasio nepoželjnima šefa crnogorskog parlamenta i čelnika prosrpske desnice Andriju Mandića, potpredsjednika vlade Aleksu Bečića i zastupnika Milana Kneževića.

Posljednje zaoštravanje odnosa dogodilo se ovoga ljeta, nakon objave Ministarstva obrane i Vojske Crne Gore da su izradili novu seriju znački, posebno dizajniranih za posadu školskog broda Jadran, “u znak poštovanja prema dugoj pomorskoj tradiciji i značaju koji ovaj brod ima za Crnu Goru”. Zbog toga je Zagreb uputio Podgorici prosvjednu notu.