Organizacijom prvog Zagreb Government Jama, Zagreb i Hrvatska stavljeni su na mapu s više od 30 ostalih lokacija u svijetu, na kojima su se problemi javnog sektora rješavali na inovativan i uključiv način.

Tajna tema ovogodišnjeg Government Jama bila je obznanjena tek u utorak 5. lipnja, točno u 15 sati, kako bi svi sudionici diljem svijeta imali jednake startne pozicije, nakon čega su imali na raspolaganju 48 sati da osmisle rješenje i 'prodrmaju javni sektor'. Na Zagreb Government Jamu generirano je više od 70 grubih ideja, podijeljenih u kategorije poput edukacije, energetike, transporta, upravljanja otpadom, zdravstva, pravnog sustava te se 30-ak prisutnih sudionika podijelilo u grupe kako bi razvijali 3 finalna koncepta, svaki s ciljem osmišljavanja inovativnih rješenja za poboljšanje sveukupne kvalitete života građana.

Rješenja su razvijana koristeći 'design thinking' metodologiju, a sam rad na rješenjima sastojao se od kratkih teorijskih blokova te praktičnog rada, pod budnim očima konzultantica za korisničko iskustvo poduzeća Radilica, Petre Ravlić, Marine Milić Kravar, Katarine Pranjić i Tee Zavacki. Započevši terenskim istraživanjem kroz intervjue i promatranje, sudionici su prepoznali uzorke i konkretizirali probleme koje žele rješavati, koristeći alate poput persone i mape empatije. Nakon samostalnog razmišljanja i nekoliko tehnika grupnog brainstorminga te mnoštva ideja, svaki tim je odabrao onu s najviše potencijala te je izradio prve verzije prototipa.

Zagreb Government Jam otvorio je satiričar NewsBara Borna Sor, kako bi na zanimljiv i duhovit način potaknuo sudionike na promišljanje o javnim uslugama. U sljedeća dva dana slijedili su i inspirativni govori Marka Krištofa, ravnatelja Državnog zavoda za statistiku, koji je predstavio kako je i uz malo resursa, a puno entuzijazma zaposlenika, moguće učiniti puno na približavanju statistike građanima, s ciljem podizanja transparentnosti korištenja podataka u kreiranju javnih politika; Ivana Bare, digital transformation manager, s iskustvom rada na projektu e-Građani koji je 2015. osvojio nagradu za najbolji europski projekt u kategoriji 'Otvorena vlast za unapređenje javnih usluga' te je podijelila sa sudionicima najbolje i najlošije prakse; Valna Bastijančić Erjavec, prof. zamjenica gradonačenika grada Bjelovara, koja je predstavila grad Bjelovar kroz Smart City, niz multidisciplinarnih mjera, ideja i politika usmjerenih na poticanje razvoja ljudskih i tehnoloških resursa urbanog područja Grada, s ciljem postizanja održivog gospodarskog razvoja i više kvalitete života građana. Također je sa sudionicima zanimljive uvide iz javnog sektora podijelila i Tamara Puhovski.

Prvi Zagreb Government Jam okupio je 30-ak sudionika različitog profila, od zainteresiranih građana, zaposlenika u svim segmentima javne uprave, do članova neprofitnih organizacija, dizajnera i studenata koji su kroz eksperimentiranje, suradnju i prijateljsko natjecanje razvili nove usluge inspirirane zajedničkom temom:

1. Sunny Money je koncept ugradnje solarnih panela usmjeren prema mladim vlasnicima prvih nekretnina koji povezuje sve tri uključene strane - privatni sektor, javni sektor te civilni sektor, a podrazumijeva financiranje putem npr. etične banke, pri čemu država podupire inicijativu sufinanciranjem montaže i funkcijom 'solarnog savjetnika' koji kao stručnjak pomaže građanima u cijelom procesu.
2. Info2go je platforma digitalizacije javne administracije, koncept koji centralizacijom dostupnih informacija i usluga u sklopu 'studomata za život' omogućuje korisniku rješavanje većine zahtjeva na jednom mjestu, odnosno ubrzava rješavanje zahtjeva koje za sada nije moguće riješiti online.
3. Posljednji, pobjednički koncept naziva My Study, je platforma koja omogućuje studentima kreiranje studijskog programa prema njihovim potrebama, od odabira kolegija i praksi, preko povezivanja s mentorima i kolegama, sve do profesionalnog savjetovanja.

Takav pristup rješavanju problema u skladu je s globalnim trendovima u kojima sve veću važnost ima service design, odnosno dizajn usluga.

DODATNE INFORMACIJE O SERVICE DESIGNU:

Zašto service design? Dizajn kao pristup postoji još od industrijske revolucije, no izazovi u kojima se primjenjuje drastično se mijenjaju. Usluge zauzimaju sve više mjesta u ponudi, a postaje ih nemoguće odvojiti od samih proizvoda. Dizajnerski se izazovi pomiču - primjerice od dizajniranja udobnog automobila prema dizajniranju bolje mobilnosti u urbanim područjima.

Usluge su svugdje oko nas i u razvijenim zemljama čine više od 70% BDP-a. No, svjesno dizajnirane usluge koje u fokus stavljaju korisnika predstavljaju novost te su često ona ključna razlika koja je izvor konkurentske prednosti. Aktivni service designer Marc Fonteijn opisao je to riječima: Uzmite situaciju u kojoj imate jedan do drugoga dva ista kafića koji prodaju identičnu kavu po istoj cijeni. Dizajn usluga ono je zbog čega ćete ući u jedan, a ne drugi. Zbog njega ćete se često vraćati u taj lokal te pričati prijateljima o njemu.

Service design u središte stavlja ljude. Brojne inovacije dožive neuspjeh jer jednostavno ne ispunjavaju ljudske potrebe. Inovacije u području dizajna usluga stoga započinju empatijom i razumijevanjem ljudi. Povezujući potrebe ljudi s tehnološkim mogućnostima te poslovnom logikom, u konačnici stvaramo usluge koje ne samo da su profitabilne, već i zaista bitne ljudima.

Događaj je organizirala Radilica d.o.o., kompanija koja već 10 godina pomiče granice u humanosti i izvrsnosti u načinu pružanja usluga kroz dizajniranje korisničkog iskustva u suradnji s klijentima te kroz edukaciju djelatnika u izravnoj komunikaciji s korisnicima.