Ima li smisla povećanje cijena u turizmu bez povećanja kvalitete ponude? Može li nam se to obiti o glavu – ugroziti sezonu o čijoj uspješnosti itekako ovisi BDP? Je li došlo do usporavanja rezervacija? Može li ulazak u eurozonu i Schengenski prostor samo po sebi biti jamstvo da će još više turista birati Hrvatsku kao destinaciju za godišnji odmor? Konkurencija na Mediteranu vrlo je jaka – vodi se borba za svakoga gosta
Na ta i brojna druga pitanja u emisiji Otvoreno, urednika i voditelja Branka Nađvinskog, odgovore su pokušali dati gosti: Josipa Jutt Ferlan, direktorica klaster Hiltonovih hotela, predsjednica Udruženja hotelijera pri HGK; Kristijan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice; Stanislav Briškoski, predsjednik Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Istarske županije, član Vijeća HTZ-a te Barbara Marković, predsjednica Hrvatske udruge obiteljskog smještaja.
Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice, kaže kako prema podacima eVisitora nismo podbacili.
'Prema podacima eVisitora mi smo do sada ostvarili, od početka godine pa do današnjih dana, 26 milijuna noćenja i gotovo 6,5 milijuna dolazaka. Kad to uspoređujemo s prošlom godinom, bolji smo za 10 odnosno 15 posto u dolascima i noćenjima i na razini smo dolazaka 2019. koja je bila po tim brojkama rekordna, a bolji smo 3 posto u noćenjima na današnji dan u odnosu na isti razdoblje iz 2019. godine. Dakle, situacija je više nego dobra. Dosadašnji turistički promet je u skladu s našim očekivanjima. Stanje na glavnim emitivnim tržištima je stabilno. Bilježimo rast gotovo sa svih tržišta koja su najvažnija za hrvatski turistički promet: Njemačke, Austrije, Italije, Slovenije, Poljske, gdje bilježimo i rast čak od 20 posto u ovoj godini. Ja vjerujem da će takav trend se nastaviti i u nastavku glavne turističke sezone, dakle u srpnju i kolovozu', kaže Staničić.
vezane vijesti
Objasnio je i odakle priča o lipanjskoj rupi i o usporavanju bukinga.
'Kad gledamo pojedinačno samo mjesec lipanj, on je imao određene oscilacije u prvoj, drugoj i sada u trećoj dekadi. U prvoj dekadi smo bili bolji od prošle godine, u drugoj dekadi nešto malo slabiji, u trećoj smo opet nadoknadili te brojke i po sadašnjoj situaciji, kad gledamo samo lipanj, možemo očekivati da će on biti na razini prošlogodišnjih brojki. Ovdje treba istaknuti možda nedostatak dijela gostiju iz Njemačke i skandinavskih zemalja, ali to je ništa neočekivano s obzirom na činjenicu da smo imali i drugačiji raspored blagdana i onih vjerskih, a i početka školskih praznika u nekim našim emitivnim tržištima, odnosno zemljama. To je također bio svojevrsni utjecaj na dosadašnji tijek turističke godine, odnosno sam lipanj. Ali pričekat ćemo kraj godine, turistička godina traje 12 mjeseci, ovo je jedno prolazno vrijeme koje je jako dobro. Mislim da zaista nema razloga za zabrinutost, mi pratimo situaciju svaki dan, komuniciramo i sa sektorom i s konkurentskim zemljama i vjerujem da će na kraju biti sve ok0, poručio je Staničić.
Josipa Jutt Ferlan, direktorica klaster Hiltonovih hotela i predsjednica Udruženja hotelijera pri HGK, kaže kako smatra da je ovo dobra turistička godina.
'Ne možemo reći da njemačkih turista sad nema. Međutim, moramo isto tako biti svjesni da je Njemačka jedno od zaista bitnih emitivnih tržišta što se tiče hrvatskog ljetnog turizma. Međutim, Hrvatska je izuzetno atraktivna zemlja i američkom tržištu i skandinavskom tržištu i tržištu Velike Britanije, pa i ostalim zemljama zapadne, ali nemojmo zanemariti istočnu Europu. Čini se da se možda dogodio neki poremećaj, odnosno da smo mi na krilima oporavka od COVID-a, razmišljali da će sad sve paralelno krenuti, sad ćemo mi biti u punoj snazi. Ja i dalje mislim da je ova dobra godina. Ne zato što ja to mislim, nego zato što to jednostavno pokazuju i neki pokazatelji koji su nama hotelijerima izuzetno bitni. A to je da se možda i promijenila struktura gostiju, da smo konačno možda počeli dobivati i one malo bolje goste. E sad, jesmo li u svim destinacijama i u svim hotelima spremni za takve goste? Možemo li ponuditi onu uslugu koju su oni spremni platiti? Tako da mislim da smo na jednom dobrom putu da kvalitetno malo sagledamo naš turizam, da ne pričamo uvijek u šestom mjesecu o Otvorenom turističkoj sezoni, nego je možda vrijeme da stvarno shvatimo da imamo zaista turističku godinu, jer Hrvatska prvenstveno živi od turizma cijelu godinu i postoje destinacije koje su perjanice upravo takvog poslovanja. Mislim da je vrijeme da počinjemo s njim upravljati', rekla je Jutt Ferlan.
Otkrila je kako produžiti turističku sezonu, kako zapravo ravnomjerno rasporediti goste.
'Nikad nema čarobne formule. Međutim, mi zaista imamo destinacije koje rade cijelu godinu. To je Zagreb, to je Dubrovnik, to je Opatija, to je naša Istra, pa i dobar dio Dalmacije, nemojmo to zaboraviti. Mi možda jesmo u ovom periodu godine fokusirani na cijelu našu obalu. Ali zaista jedan dobar dio naše obale više ne zatvara hotele nakon sezone, nego i radi i ostatak godine. Tada, u tom periodu godine, dolaze nama najkvalitetniji gosti. To moramo isto tako biti svjesni i te goste ne smijemo zanemariti. Što se tiče ljetne sezone, odnosno što se tiče ovog ljetnog dijela turizma, ja moram reći da smo ove godine se prvi puta susreli s oporavkom avioprometa. Prošle godine, ako se sjećate, još uvijek nije bilo tako jak oporavak avioprometa. Pričalo se da će tek aviopromet za '24. i '25. se oporaviti. I ove godine se on ipak nešto uspio vratiti, u određenim gradovima Europe su počeli letjeti letovi na neke, možda isto tako njima, atraktivne destinacije, pa onda naravno da su samim time jedan dio gosti možda otišli i na te druge destinacije. To nije ništa neobično. Međutim, ono s čime, mislim da se mi kao jedna zemlja koja nije pretjerano velika, kad pogledate naše konkurentske zemlje na Mediteranu, Hrvatska je jedna od manjih, i mislim da je to naša prednost jer mi možemo početi birati kakvu vrstu turizma želimo razvijati', rekla je Jutt Ferlan.
Barbara Marković, predsjednica Hrvatske udruge obiteljskog smještaja, kaže kako je, unatoč nekim 'rupama', 'konačno počeo turizam u našem gradu'.
'Ja moram reći u ime obiteljskog smještaja da je konačno počeo turizam u našem gradu. Malo povećan, međutim mjesec lipanj doista je imao dosta rupa, ali ne referiram se samo na mjesec lipanj, nego gledamo i prethodna dva mjeseca, kao i referentnu 2019. godinu, kad smo i u četvrtom, petom mjesecu jako dobro radili, bez obzira na manje rupe, ali smo svakako jako dobro radili. Međutim, sad se javljaju ti gapovi, naravno i ne samo radi toga, i radi činjenice da se pojavilo i novih dosta smještajnih jedinica. Evo čisto referentno u odnosu na prošlu godinu, na području Splita, Solina i Šolte imamo 700 novih smještajnih jedinica. Ne zaboravimo da u šestom mjesecu masa ljudi svoje stambene jedinice prenamjenjuje u smještajne jedinice, pa ih nude kao turističke usluge. Dakle, pojavljuju se i oni na tržištu. Dakle, sve to treba popuniti. U toliko su brojke malo čudne što se tiče obiteljskog smještaja. Međutim, ono što ja znam osobno iz moga iskustva, da 2019. godine sam ja počela raditi krajem trećeg mjeseca, odnosno krajem početkom četvrtog, i radili smo jako uspješno do kraja desetog mjeseca. Mislim da će nam ta referentna 2019. godina biti još dugo referentna', ustvrdila je Marković.
Kaže kako rezervacije za posezonu malo kasne. 'A evo sad su rezervacije, da, rezervacije su tu, nešto se počelo javljati u devetom mjesecu, inače se ta posezona malo kasnije puni, to obično bude tijekom sedmog mjeseca, ali očekujem da sad kroz neki desetak, petnaest dana bi trebali biti prvi pokazatelji hoćemo li raditi dobro i u desetom mjesecu. Ja sam očekivala već neke rezervacije da će biti postojeće, međutim moram priznati da se malo teže puni taj deveti mjesec. Dijelom i što na ovom području iz kojeg ja dolazim je nedostatak sadržaja, tako da se stalno vraćamo na to famozno pitanje, nekada i kiša može biti lijepa kad imate kvalitetan sadržaj u destinaciji', ističe.
Stanislav Briškoski, predsjednik Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Istarske županije, smatra da su postojale rupe u bookingu, ali da nema nikakvog straha jer smo mi "stabilna destinacija".
'Mi se iskreno ne moramo brinuti jer je naš početak turističke sezone bio vrlo aktivan. Vidite sami da već u najavi, dva dana prije, počinju milijunska noćenja, tako da ne moramo se brinuti o tome, a i moramo biti svjesni da nekad nam se i ne preklapaju datumi godišnjih odmora kod naših emitivnih tržišta. Nekad nam naši Nijemci kreću u 15. pa onda od 1. srpnja kreću nam Holanđani. Tako da te rupe nisu ništa novo. Rupe su postojale, rupice su bile, tako da samo je nama bitna stvar kako ćemo to izdržati i kako ćemo to gurati kroz naš turizam. Ali mislim da nema nikakvog straha jer mi smo stabilni, stabilna smo destinacija i turizam ovdje može ići svaki dan bolje', rekao je Briškoski.
Smatra da nismo preskupi. 'Pa gledajte, s time se i ne bih jako složio. Mi moramo biti svjesni da kvaliteta mora pratiti svoju cijenu. Jer ako gost koji dolazi u objekt i bude kvalitetno poslužen, ako bude kvalitetno smješten, ako sve drži svoju kvalitetu, on će tu cijenu platiti. Gosta mi ne smijemo prevariti, za gosta nema lova u mutnom. E to oni nama vraćaju. Znači mi moramo biti svjesni da ako idemo kvalitetnom turizmu, da se kvalitetno tako moramo i ponašati. I svaki će nam gost biti zahvalan na to', poručio je.
