Gosti urednika i voditelja Mislava Togonala bili su: zamjenica ravnatelja HZZO-a Morana Krušarovski, član saborskog Odbora za zdravstvo Mišo Krstičević (SDP), državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i predsjednik Upravnog vijeća HZZO-a Tomislav Dulibić te zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore Vikica Krolo.

Krušarovski o poskupljenju dopunskog: Nova cijena pokriva stvarne troškove

Zamjenica ravnatelja HZZO-a Morana Krušarovski komentirala je poskupljenje dopunskog zdravstvenog osiguranja od gotovo 6 eura mjesečno, odnosno oko 9 milijuna eura više svakog mjeseca u kasu za zdravstvo.

'Prateći trendove u proteklih nekoliko godina, čak i više od nekoliko godina, vidljivo je povećanje troškova zdravstvene zaštite, troškove povećanje rashoda uopće. Nakon što smo iscrpili sve mehanizme postojeće zalihe, rezerve koje smo imali u našem segmentu dopunskog zdravstvenog osiguranja, dali smo ovaj prijedlog koji se trenutno nalazi na javnom savjetovanju. Ova cijena od 15 eura mjesečno trebala bi biti dovoljna da pokrije upravo ono što dopunsko zdravstveno osiguranje i jest. Dopunsko zdravstveno osiguranje je razlika do pune cijene iz obveznog zdravstvenog osiguranja', pravdala je Krolo poskupljenje. Dala je primjer neke usluge koja košta tisuću eura.

'Nekakav postupak magnetske rezonance ili neki drugi primjer osiguranik, bez obzira ima li dopunsko ili ne, 80%, znači 800 eura. To plaća umjesto osiguranika obvezno zdravstveno osiguranje i to sa sve građane Republike Hrvatske koji imaju obvezno zdravstveno osiguranje. I zakonodavac je rekao ovih 20% ili će osiguranik plaćati sam prilikom korištenja te zdravstvene zaštite ili umjesto njega dopunsko zdravstveno osiguranje', pojasnila je Krušarovski. Dodala je da se samo ovim primjerom daje 200 eura za jednu dijagnostičku pretragu u odnosu na cijenu police dopunskog zdravstvenog osiguranja. Navela je i ,kako je cijena zadnji puta mijenjana 2013. godine.

Krstičević: Hrvatski čovjek treba besplatno i dostupno zdravstvo

Član saborskog Odbora za zdravstvo Mišo Krstičević (SDP) misli kako bi se o poskupljenju police dopunskog zdravstvenog osiguranja trebalo govoriti iz perspektive hrvatskog čovjeka.

'Što hrvatski čovjek treba? On treba jedno zdravstveno osiguranje koje mu je besplatno, koje mu je blizu i koje mu je brzo dostupno u trenucima kad ne daj Bože nešto njegovom djetetu, njegovom roditelju ili njemu samome treba. Međutim, kao što vidimo, političari, liječnici, razne udruge su dopustili da hrvatski čovjek takvu situaciju sa svojim zdravstvenim sustavom nema, kazao je Krstičević. Smatra da je previše tehničkih detalja, previše izgovora - ovo može radi ovoga, ali ovo ne može radi toga. Ali i u zdravstvu i svugdje u današnjem društvu, kad privatni kapital nešto treba, onda se sva vrata otvaraju. Kad je potrebno nešto napraviti za privatni interes nekog od političara ili ljudi koji imaju utjecaje preko tog kapitala, onda sve može. A kad nešto treba za zdravstveni sustav našeg čovjeka, onda je puno tih tehničkih detalja i sve se vrti u krug samo da se kaže da se ne može', tvrdi Krstičević. Smatra kako je problem naš odnos prema javnom zdravstvu.

'Svjetska zdravstvena organizacija, a samim time se Hrvatska i diči, nas je uvrstila u, ja mislim, 73 zemlje u cijelom svijetu koje imaju univerzalnu zdravstvenu zaštitu. Ona je pod broj 1 besplatna. Pod broj 2 mi imamo Ustav koji jamči svakome pravo na zdravstvenu zaštitu. Jel' tu piše da se nešto treba naplaćivati? A mi danas imamo 1,7 milijuna ljudi u Hrvatskoj koji ne plaćaju to dopunsko zdravstveno osiguranje, a 1,6 milijuna plaća. Što je s tim ljudima? Jel' njima to besplatno? Mislim, besplatno na kraju nije nikome osim onima kojima država svejedno plaća', kazao je Krstičević. Smatra kako se iz džepova ljudi koji rade izvlači neznačajnih gotovo 2 posto ukupnog budžeta zdravstvenog sustava te da ih se stavlja u džepove kapitalista odnosno poslodavaca.

'Ovakav dopunski model treba dokinuti i u prvom redu to prebaciti nazad na doprinose, maknuti teret s ljudi koji rade i prebaciti ga ponovno na poslodavca. Ali i opet ne dolazimo do kraja. I dalje je naš sustav podfinanciran. Kako i na koji način tome doskočiti - e to je već pitanje za malo širu raspravu', uvjeren je Krstičević.

Dulibić: Poskupljenje dopunskog nužno za pokriće troškova

Državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i predsjednik Upravnog vijeća HZZO-a Tomislav Dulibić istaknuo je kako Hrvatska ima najveći udio javnog financiranja u zdravstvu unutar cijele EU.

'To ne govorim ja, nego su to podaci Eurostata. Imamo i najmanje izdvajanje iz džepova osiguranika. Tzv. "out-of-pocket payment" u EU kod nas je najniže. Udio javnog financiranja zdravstva u Hrvatskoj od svih članica EU je najviše', rekao je Dulibić. I on je naveo kako se cijena dopunskog osiguranja nije mijenjala od 2013. godine.

'Od 2013. godine do danas samo su plaće u zdravstvenom sustavu povećale 140 posto. Mi smo držali tu cijenu, dok nismo potrošili svu pričuvu zdravstvenog osiguranja. Dopunsko osiguranje i obvezno se vode na posebnim računima. To nije ista vrsta osiguranja. Nakon što smo potrošili svu pričuvu moguću na dopunskom zdravstvenom osiguranju, da bi mogli dalje bolnicama uplaćivati to dopunsko. Dopunsko se ne uplaćuje ni u kakav privatni kapital, dopunsko ide u bolnički sustav, u SKZZ i u HZZO za pokriće primarne zdravstvene zaštite. Nema treće stvari. Da bi mogli osiguravati financiranje toga, moramo povisiti ovu cijenu od koje HZZO neće ništa zaraditi na dopunskom osiguranju nego će biti na nuli, na nekoj točki pokrića', pojasnio je Dulibić.