Nakon što je američki predsjednik Donald Trump prošlog tjedna šokirao Europu ultimatumom Kijevu – prihvatite američki mirovni plan ili ostajete bez našeg oružja i obavještajnih informacija – pitanje opstanka ukrajinske obrane ponovno je došlo u prvi plan. Iako je prvotni nacrt izmijenjen nakon primjedbi Ukrajine i europskih saveznika, prijetnja i dalje stoji
To otvara dva ključna pitanja: može li Europa u potpunosti nadomjestiti američko oružje i može li Ukrajina nastaviti ratovati bez SAD-a? Nastavak borbe bio bi težak, ali ne i nemoguć za Ukrajinu. Politico je izdvojio pet čimbenika koji pokazuju gdje je granica europske pomoći te zašto bi Ukrajina svejedno nastavila borbu.
1. Može li Europa jednostavno zamijeniti SAD?
Ne, barem ne u kratkom roku i ne u količinama potrebnima Ukrajini.
Europa isporučuje Ukrajini tenkove, streljivo, borbene zrakoplove i mnogo druge opreme, no američko naoružanje i dalje je nezamjenjivo, posebno kada je riječ o sustavima protuzračne i proturaketne obrane. Ukrajinska sposobnost presretanja ruskih balističkih projektila uvelike počiva na Patriotima i njihovim raketama PAC-3, a njih proizvodi samo SAD.
vezane vijesti
'Volio bih reći da možemo bez SAD-a… ali samo neko vrijeme', upozorava Mikola Bieleskov iz Nacionalnog instituta za strateške studije u Kijevu.
Europa isporučuje sustav SAMP/T, a iduće godine stiže nova verzija SAMP/NG, no zbog gotovo svakodnevnih ruskih napada Ukrajina treba doslovno svaki dostupni sustav.
2. Koliko je važna obavještajna suradnja
Rano otkrivanje ruskih projektila oslanja se na satelitsku i senzorsku mrežu SAD-a, kakvu Europa nema. Europske platforme mogu djelomično popuniti praznine, ali nikada na razini Pentagonovih kapaciteta.
Trump je već ranije ove godine privremeno obustavio dijeljenje obavještajnih podataka s Ukrajinom kao polugu pritiska.
Kijev ima pristup komercijalnim satelitima, poput onih finske tvrtke ICEYE, no američke informacije ostaju ključne za obranu i planiranje protunapada – uključujući napade dronovima i projektilima na ruske protuzračne baterije i rafinerije.
'Bez američke pomoći sposobnost izvođenja dalekometnih udara bila bi kritično smanjena', upozorio je ukrajinski pripadnik Snaga za bespilotne sustave, kodnog imena Linč.
3. Zar Europa već sada ne troši više na Ukrajinu od SAD-a?
Podaci Instituta Kiel pokazuju da su od 2022. do 2024. godine Washington i Europa u prosjeku pružali gotovo jednaku razinu mjesečne vojne pomoći Ukrajini. No kada je Donald Trump preuzeo dužnost predsjednika SAD-a, slika se dramatično promijenila: mjesečna američka vojna pomoć pala je praktički na nulu dok su europske vlade, zabrinute zbog mogućeg povlačenja Washingtona, povećale svoju potporu na gotovo četiri milijarde eura mjesečno u prvoj polovici godine. Europa i dalje šalje Ukrajini višestruko više opreme i financijskih sredstava nego Sjedinjene Države.
No to ne znači da je preuzela geopolitičku kontrolu. SAD nije prestao slati oružje, samo ga prodaje, i to uz model prema kojem europske države izravno uplaćuju američkim obrambenim kompanijama za sustave i projektile koji se ne mogu drugdje nabaviti.
Taj aranžman jamči da američko oružje nastavlja stizati u Ukrajinu, ali također pokazuje da SAD u potpunosti kontrolira protok ključnih sustava. Ako se politička klima promijeni, Washington ga može odmah zaustaviti.
4. Hoće li SAD doista prestati prodavati oružje Ukrajini?
Prema analitičarima, komercijalni motivi govore u prilog nastavku prodaje jer aranžmani vrijedni milijarde dolara pogoduju američkom vojno-industrijskom kompleksu.
Ipak, politička odluka može nadvladati tržište.
'Vlada SAD-a može jednim potezom zaustaviti izvoz', upozorava Christian Mölling iz Europskog centra za politiku. Washington već sada koristi sporije isporuke, uvjetovanje i pritisak na saveznike kao polugu utjecaja na Kijev.
Trumpova taktika pritiska dobila je i eksplicitnu potvrdu iz Bijele kuće. 'Ne možemo ovo raditi zauvijek', poručila je glasnogovornica Karoline Leavitt.
5. Može li Ukrajina nastaviti ratovati bez SAD-a?
Da, ali uz velike rizike i puno žrtava. Ukrajinska vojska uspijeva nanositi visoke gubitke i usporiti Ruse zahvaljujući razvijenoj tehnologiji dronova i većim količinama topničkog streljiva.
Ukrajina je u tri godine izgradila jednu od najvećih obrambenih industrija u Europi – proizvodi dronove, rakete srednjeg i dugog dometa, topništvo i streljivo. Predsjednik Volodimir Zelenski navodi da sada domaća proizvodnja zadovoljava oko 60 posto potreba bojišnice.
No preostalih 40 posto i dalje je ključno, a dio toga dolazi upravo iz SAD-a, jer Ukrajina još nema domaću sposobnost presretanja balističkih projektila.
Ako SAD zatvori pipu, Kijev bi mogao nastaviti s ratom, ali uz veće gubitke života, oslanjanje na improvizaciju te taktičke promjene koje nose veću cijenu. Unatoč svemu, volja za otporom nije upitna.
'Ukrajina se nije predala ni pala unatoč nestašici projektila, streljiva i ruskim udarima iz zraka. To je dokaz da ćemo se nastaviti boriti čak i ako Trump ode', poručuje Maksim Skričenko iz Centra za transatlantski dijalog.
