Zastupnici su u petak podržali izmjene Zakona o elektroničkim komunikacijama kojim se omogućuje lakši razvoj gigabitne infrastrukture i jačanje otpornosti sustava, ali su oni iz oporbe upozorili i na potrebu dodatnog jačanja zaštite podataka o građanima.
"Donošenjem zakona osigurat će se pravni okvir za izravnu primjenu Uredbe EU radi što lakšeg i bržeg uvođenja mreža vrlo velikog kapaciteta, gigabitnih komunikacijskih mreža, uz što niže troškove i to poticanjem zajedničke upotrebe postojeće fizičke infrastrukture te omogućivanjem učinkovitijeg postavljanja nove fizičke infrastrukture", rekao je državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Žarko Tušek u Hrvatskom saboru.
Tušek: Operatori će prikupljati podatke radi procjene platežne sposobnosti korisnika
Navedene mreže uključuju i bežične mreže velikih brzina sljedeće generacije, uključujući 5G mreže, pojasnio je.
Tušek je kazao da će se usklađivanjem Zakona o elektroničkim komunikacijama s odredbama Zakona o kibernetičkoj sigurnosti izbjeći preklapanje ovlasti i nadležnosti propisanih tim zakonima u području sigurnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga.
vezane vijesti
Također, u području kritičnih komunikacija preciziraju se pojmovi u vezi s jedinstvenim pružateljem usluga i korisnicima kritičnih komunikacija.
Pri tome se Vladi RH daje ovlast za donošenje odluke o određivanju jedinstvenog pružatelja usluga kritičnih komunikacija, putem kojeg operatori elektroničkih komunikacija osiguravaju usluge kritičnih komunikacija korisnicima tih komunikacija.
"Operatorima javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga propisuje se obveza prikupljanja i elektroničke razmjene podataka o korisnicima, u svrhu procjene platežne sposobnosti podnositelja zahtjeva za sklapanje ugovora kojim se uređuju prava i obveze između operatora i krajnjih korisnika", kazao je.
Time će se, poručio je Tušek, smanjiti broj dužnika, iznos njihova duga, a time i ukupni broj broja blokiranih dužnika na razini države.
Puž Kukuljan (SDP): Tko štiti privatnost građana i podataka o njihovoj financijskoj situaciji?
Ana Puž Kukuljan (Klub SDP-a) upozorila je da se sada operaterima javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga propisuje da moraju prikupljati i razmjenjivati podatke o građanima koji se odnose na njihovu financijsku situaciju, dugovanja i urednost plaćanja, a to su, naglasila je, izuzetno osjetljivi podaci.
Upitala je i gdje su u predloženom zakonu dodatni mehanizmi zaštite tih podataka te se založila za zaštitu privatnosti građana.
I Ivica Baksa (Klub Centra, NPS-a i GLAS-a) upozorio je na uvođenje obveze prikupljanja i elektroničke razmjene podataka o korisnicima te upitao koji se točno podaci razmjenjuju, tko im ima pristup, koliko se dugo čuvaju te tko nadzire cijeli sustav.
"U vremenu kada je povjerenje građana u institucije narušeno, zakoni koji proširuju obradu osobnih i financijskih podataka moraju biti iznimno precizni. Ovdje je ta razina preciznosti, po našem mišljenu, nedostaje", upozorio je.
Baksa je upozorio i na trend da se bitne stvari ne uređuju zakonom nego se prepuštaju kasnijim odlukama i pravilnicima čime se smanjuje uloga Sabora i izravna demokratska kontrola nad važnim sustavima.
"Ako želimo moderan sustav, onda on mora biti transparentan, predvidiv i pravedan", poručio je.
Josip Jurčević (Klub Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića) rekao je da Europska komisija u izviješću za Hrvatsku navodi da je Hrvatska ispod prosjeka EU po pokrivenosti kućanstava mrežama vrlo velikog kapaciteta , a posebice ruralna pokrivenost koja je oko 25 posto.
Upitao se i zašto se u zakonu, kada se njime uvodi jedinstveni pružatelj kibernetičkih komunikacija, nije uvela i obveza redovitog izvještavanja Hrvatskog sabora koji bi to sve trebao nadzirati.
Za razliku od oporbe Ivan Budalić (Klub HDZ-a) rekao je da predloženi zakon predstavlja korak prema modernijem i učinkovitijem sustavu elektroničkih komunikacija, uz jačanje sigurnosti, pravne jasnoće i zaštite korisnika.
