U potrazi za sigurnim i bržim prometnim pravcima između Kine i Europe, sve više pozornosti privlači Srednji koridor, poznat i kao Transkaspijska međunarodna transportna ruta (TITR). Zaobilazeći Rusiju i Sueski kanal, ova mreža željeznica, cesta i brodskih linija bilježi rekordan rast prometa
Od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, Europa je u potrazi za alternativnim trgovačkim pravcima iz Kine, onima koji zaobilaze Rusiju. Problemi s napadima na brodove u Crvenom moru koji putuju kroz Sueski kanal tu su potragu samo pojačali, stoga ne čudi nedavno objavljen podatak da promet roba Transkaspijskom međunarodnom transportnom rutom doživljava renesansu i iz godine u godinu bilježi sve veći rast. Zaobilazeći ruski Sjeverni koridor i Sueski kanal, mreža željezničkog, cestovnog i pomorskog prijevoza nudi kraću i učinkovitiju trgovačku rutu.
Konstantan rast iz godine u godinu
Tako je lani TITR-om prevezeno 4,5 milijuna tona roba što je najviše od 2019. godine, kada je prvi teretni vlak krenuo iz Kine ovom rutom prema Europi. Za usporedbu, prve godine promet je iznosio 0,4 milijuna tona.
vezane vijesti
Pet godina prije nego što je taj vlak krenuo oformljena je Udruga TITR, a nju čine Kina, Kazahstan, Azerbajdžan, Gruzija i Turska te je 2017. godine u promet puštena jedna od ključnih dionica na ruti: željeznička pruga Baku-Tbilisi-Kars (BTK).
TITR povezuje glavna gospodarska središta Kine, srednje Azije i Europe. Ruta počinje u Kini, u gradovima Xi’an, Chongqing i Ürümqi, te se pošiljke potom prevoze prema željezničkim čvorištima Dostik, Altinkol i Horgos u Kazahstanu.
I premda Kirgistan i Turkmenistan ulažu u željezničku infrastrukturu, Kazahstan se već pozicionirao kao euroazijsko tranzitno čvorište jer oko 85 posto robe koja putuje iz Kine u Europu prolazi kroz njega. Uz to, ima Transportni koridor Europa-Kavkaz-Azija (TRACECA), a on također zaobilazi Rusiju.
Po dolasku robe u kazahstanske luke Aktau i Kurik, teret se prebacuje na brodove koji prelaze Kaspijsko more. Ovo je ujedno jedno od uskih grla koridora jer spomenute luke imaju ograničene kapacitete, a zastarjela infrastruktura i vremenski uvjeti na moru otežavaju transport.
Potom roba dolazi u Baku u Azerbajdžanu, odakle nastavlja put željeznicom prema Tbilisiju u Gruziji i zatim do Karsa u Turskoj, a nakon toga ide podvodnim transkontinentalnim tunelom Marmaray u Istanbul te se otprema dalje u Europu.
Iako je prvotno dizajnirana za 6,5 milijuna tona tereta godišnje, očekuje se da će pruga BTK do 2034. povećati kapacitet na 17 milijuna tona.
Najbrža i najizravnija trgovačka ruta
Srednji koridor, kojem tepaju da je novi 'Put svile', profilirao se kao najbrža i najizravnija trgovačka ruta između Kine i Europe, smanjujući udaljenost za oko 2500 kilometara u odnosu na ruski Sjeverni koridor.
Prijevoz roba TITR-om kraći je i u usporedbi s prijevozom kroz Sueski kanal, pa se tako, ovisno o početnoj i odredišnoj točki, njime putuje od 15 do 20 dana, a kroz Suez to putovanje traje dvostruko duže.
Iako je TITR postao poželjna alternativa tradicionalnim rutama, na njegovu putu niz je problema. Jedan od najvećih je ograničen kapacitet. Željeznička mreža u Azerbajdžanu i Gruziji pati od manjka lokomotiva i vagona, što dovodi do zagušenja, a, kako smo naveli, pomorski prijevoz preko Kaspijskog mora dodatno je usko grlo zbog relativno malog broja brodova i zastarjele infrastrukture.
U zimskim mjesecima led i jaki vjetrovi često zaustavljaju transport, što dovodi do zastoja. Iako u ovom trenutku traju velika ulaganja na cijeloj ruti koridora, koja podupiru Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Azijska razvojna banka (ADB), manjak modernih logističkih čvorova, regulatorne razlike među zemljama kroz koje prolazi te carina kompliciraju stvari, što uzrokuje kašnjenja i dodatne troškove.
Skuplji transport od Sjevernog koridora
Zbog toga je trenutačni kapacitet TITR-a procijenjen na između pet i deset posto kapaciteta Sjevernog koridora, a kojim je prije rata u Ukrajini iz Kine prema Europi išlo 90 posto roba kopnenim putem.
Primjerice, 2021. Sjevernim koridorom prolazilo je 30 do 35 milijuna tona robe godišnje, a danas su te brojke prepolovljene.
Uz sve navedeno, prijevoz TITR-om je skuplji od Sjevernog koridora, a posebno od pomorskih ruta.
Svjesne su toga zemlje kroz koje TITR prolazi, ali nositi se s prometom kroz Sueski kanal ionako nije cilj, već rast i širenje. Tako se u ovoj godini planira povećati transport robe s 4,5 na 5,2 milijuna tona, odnosno povećati broj šestmetarskih kontejnera s 36.500 na 70.000.
Uz to, početkom godine u Astani su razgovarali kazahstanski predsjednik Kasim-Žomart Tokajev i slovenska predsjednica Nataša Pirc Musar, a tema razgovora bilo je priključenje Luke Koper Transkaspijskoj međunarodnoj transportnoj ruti.
