Ministar Marin Piletić istaknuo je da Vlada nastavlja s mjerama pomoći.

'Vlada nastavlja s mjerama subvencioniranja svih energenata, za građanstvo i za gospodarstvo. U ovom trenutku smo jedna od rijetkih članica EU-a koja nastavlja sa zaštitnim balonom građanstva i poduzetništva', rekao je ministar u Otvorenom.

Govoreći o paketu mjera na vrhuncu energetske krize, podsjetio je kako je '2022./23. bila 17 puta veća nego 2020. godine'.

'Zbog toga je Vlada donijela cijeli niz paketa, a odlučila je javnosti predstaviti i novi. I dalje štitimo one koji su najugroženiji, one kojima treba pomoć države i lokalne samouprave. Međutim, s obzirom na preporuke i dopise EK-a - sve članice Unije trebaju postupno izlaziti iz programa mjera i vratiti se na tržišne postavke', kazao je.

Ipak, priznao je kako 'još uvijek nismo na onim cijenama energije kao što je to bilo od 2019. do sredine 2021. godine'.

'Tada je prosječna cijena bila 20 EUR za MWh. Ona je još uvijek 40 EUR, ali prilično stabilna u posljednjih godinu dana', pojasnio je.

Weber: Potrebno utvrditi tko je najugroženiji

Šefica HUP-a Irena Weber istaknula je kako se oni zalažu za jasnu strategiju otpuštanja mjera.

'Vlada to prepoznaje, a mi već mjesecima napominjemo da je potrebno ići u postupni izlazak iz intervencijskih mjera Vlade. Već više od dvije godine veliki poslodavci plaćaju tržišnu cijenu. Njima se ništa ne mijenja. Nama je bilo bitno da mali, srednji i mikropoduzetnici idu u postupni izlazak da ne bi bilo pretjerano velikih šokova na njihov račun', rekla je.

Isto tako, ustvrdila je kako treba utvrditi koji su to sugrađani koji su socijalno ugroženi i ići na ciljane mjere kako bi im se pomoglo.

'Njima treba i snažnije pomoći. Trebaju imati život dostojan čovjeka. Svi ostali trebaju plaćati tržišnu cijenu električne energije', nastavila je. Podsjetila je i kako je u Europskoj uniji 'Hrvatska jedna od rijetkih zemalja gdje postoji anomalija da kućanstva plaćaju niže cijene struje u odnosu na gospodarstvo'.

'To je s pozicije ekonomske teorije nelogično i negativno utječe te direktno potkopava konkurentnost hrvatskog gospodarstva', dodala je.

Brkić: Mit je da tržište uvijek vodi do optimalnih rezultata

Profesor sa Sveučilišta Libertas Luka Brkić naglasio je da tržište ne može uvijek ponuditi najbolje ishode, ali i da je zadržavanje paketa mjera neodrživo.

'Ovaj paket mjera gledam slično kao kolegica Weber. Treba izlaziti iz toga i vraćati se na tržišno poslovanje. Mi to često brkamo pa se nekad čovjek pita jesmo li mi još uvijek u socijalizmu. Isto tako, lako je reći 'vratimo se tržištu', a da nitko ne propituje kakvo je ono. Više nije moguće zadržati mit da tržišno posredovanje vodi do optimalnih rezultata. Ako imate monopol i oligopol - tada načelo ponude i potražnje ne funkcionira', rekao je.

Govoreći o cijenama naftinih derivata, gdje oligopol 'imaju Petrol i INA', 'maloprodaji gdje oligopol imaju Kaufland i Lidl', istaknuo je kako tu pozivanje na tržište 'treba propitati'.

'To nije važno iz ideoloških razlika, nego zbog toga što ne možete riješiti probleme', kazao je.

Jović: Zabrinjava stalan rast cijena hrane i energenata

Dražen Jović, predsjednik Hrvatskih nezavisnih sindikata, upozorio je kako bi se velik dio troškova mogao preliti na građane.

'Bilo je očekivano da će mjere popustiti prije ili kasnije. Ono što je dobro je da nije odjednom došlo do popuštanja. Međutim, ono čega se bojimo je da je cijena električne energije i plina temelj svega. Strah nas je da će troškovi koji ne izgledaju veliki - preliti na građanstvo. Znamo kakva je minimalna plaća i standard građana. Na kraju bi punu cijenu popuštanja mogli platiti građani. To su opravdani strahovi', rekao je.

Istaknuo je da je Vlada zbog pritiska iz Europe morala pristati na otpuštanje mjere, ali da strah ostaje. Komentirao je i tvrdnje SDP-a o povećanju inflacije.

'Vidimo da je inflacija 4,1 posto, a ako gledamo harmonizirani rast, vidimo da je inflacije 4,6. Nas zabrinjava stalan i konstantan rast cijena hrane, a vidimo da je cijena energije narasla osam posto u odnosu na prošlu godinu. Sve to može se preliti na građane', upozorio je.

'Oporezivanje mirovina dugo analiziramo'

Ministar Piletić reagirao je na zabrinutost koju su iznijeli sugovornici te istaknuo kako se o tim temama na 'mjesečnoj razini raspravlja na Gospodarsko-socijalnom vijeću i unutar radnih skupina'.

'Oporezivanje mirovina tema je koju analiziramo dugo. Vrijedi podsjetiti da je oporezivanje uz osobni odbitak od 600 eura - polovica iznosa koji se oporezuje. To je tema koja Vladu zanima i njoj treba pristupiti cjelovito', rekao je Piletić.

'Naš trajni cilj je učiniti mirovinski sustav adekvatnim i održivim. Mijenjali smo Zakon o mirovinskom osiguranju tri puta, svaki put omogućavajući bolji rast mirovina. Zanimljiva tema je i II. mirovinski stup. Tu nastavljamo s poboljšavanjem zakonskog okvira', nastavio je.

Kako je naglasio, 'makroekonomski pokazatelji su dobri, plaće i mirovine su rasle više nego dvostruko, nego što je kumulativna inflacija'.

'Razloge za inflaciju neću tumačiti, imali smo priliku o tome razgovarati: naše gospodarstvo je malo, podložni smo utjecajima sa strane. Vlada ima zadatak zaštititi građane i potaknuti gospodarstvo', dodao je.