Više od tri mjeseca nakon što je sukob između SAD-a, Izraela i Irana gurnuo Bliski istok na rub šireg rata, Washington i Teheran postigli su okvirni sporazum koji bi mogao otvoriti put trajnijem smirivanju situacije. No iako tržišta pozdravljaju mogućnost mira, stručnjaci upozoravaju da će posljedice rata još dugo utjecati na globalno gospodarstvo.

Ključno pitanje je hoće li se ponovno normalizirati promet kroz Hormuški tjesnac, jednu od najvažnijih svjetskih ruta za prijevoz nafte i ukapljenog prirodnog plina, piše BBC.

Hormuški tjesnac neće se otvoriti preko noći

Američki predsjednik Donald Trump objavio je da će se, nakon potpisivanja sporazuma, Hormuški tjesnac ponovno otvoriti za međunarodni promet.

'Neka nafta ponovno teče!', poručio je Trump na društvenim mrežama, dodajući da brodovi već počinju napuštati tjesnac i da je plovidba 'potpuno sigurna'.

Međutim, podaci o pomorskom prometu pokazuju da se situacija još nije vratila u normalu. Prema informacijama servisa za praćenje brodova MarineTraffic, od nedjelje su tjesnac napustila tek dva broda s aktivnim sustavima praćenja.

Većina plovidbe kroz Hormuz praktički je zaustavljena od kraja veljače, a stotine brodova ostale su zarobljene u Perzijskom zaljevu zbog opasnosti od mina i napada dronovima.

Ekonomisti upozoravaju da će trebati vremena kako bi se tankeri vratili na uobičajene rute, rafinerije povećale proizvodnju, a osiguravatelji ponovno počeli nuditi police po prihvatljivim cijenama.

Nafta je već pojeftinila, ali nestabilnost ostaje

Kroz Hormuški tjesnac u normalnim okolnostima prolazi oko petine svjetske trgovine naftom i ukapljenim prirodnim plinom. Zbog rata i blokade cijene energije naglo su porasle.

Cijena sirove nafte Brent tijekom sukoba dosegnula je gotovo 120 dolara po barelu, dok je prije izbijanja neprijateljstava iznosila manje od 70 dolara.

Nakon vijesti o okvirnom sporazumu, Brent je pao na oko 83 dolara po barelu.

Analitičari ipak upozoravaju da bi do konačnog potpisivanja sporazuma tržišta mogla ostati izrazito nestabilna. Još nije potpuno jasno hoće li sporazum doista biti potpisan i što će se dogoditi nakon predviđenog 60-dnevnog razdoblja otvaranja tjesnaca.

Pojedini stručnjaci smatraju da bi se tržište moglo stabilizirati do kraja godine, pod uvjetom da prekid vatre preraste u trajniji mirovni sporazum.

Hoće li pojeftiniti gorivo?

Pad cijena nafte mogao bi se postupno preliti i na cijene goriva. Tijekom sukoba poskupjeli su benzin, dizel i zrakoplovno gorivo, što je povećalo troškove prijevoza diljem svijeta.

Već su zabilježeni prvi znakovi smirivanja tržišta zrakoplovnog goriva u Europi, iako su cijene i dalje više nego prije rata.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da će potpuni povratak na razine prije sukoba potrajati mjesecima jer se logistički lanci moraju ponovno uspostaviti.

Mogle bi pasti i cijene hrane

Jedna od manje vidljivih posljedica rata bio je rast cijena gnojiva, ključnog za poljoprivrednu proizvodnju. Gnojiva se velikim dijelom proizvode od prirodnog plina, čija je opskrba također pogođena krizom u Hormuškom tjesnacu.

Ako se promet normalizira, moglo bi doći do smanjenja cijena gnojiva, što bi dugoročno moglo ublažiti pritisak na cijene hrane.

No stručnjaci upozoravaju da bi za dio ovogodišnje poljoprivredne sezone moglo biti prekasno. U mnogim dijelovima svijeta sjetva je već obavljena, pa će poremećaji u opskrbi gnojivima vjerojatno utjecati na prinose i dostupnost hrane.

Posljedice i za kamatne stope

Rat između Irana i SAD-a nije pogodio samo energetska tržišta. Rast cijena energije ubrzao je inflaciju u brojnim državama i natjerao središnje banke da odgode smanjenje kamatnih stopa.

Primjerice, u Velikoj Britaniji očekivalo se smanjenje kamatnih stopa tijekom ove godine, no rast cijena energije promijenio je očekivanja tržišta.

Ako se situacija stabilizira, niže cijene energije mogle bi smanjiti inflacijske pritiske i povećati izglede za povoljnije kredite, jaču potrošnju i oporavak tržišta nekretnina.

No konačan učinak ovisit će o tome hoće li se primirje pretvoriti u trajni sporazum ili je riječ tek o privremenom predahu u jednoj od najvažnijih geopolitičkih kriza posljednjih godina.