Uoči vrhunca turističke sezone, kada hrvatskim morem plovi rekordan broj brodica, jahti i izletničkih plovila, sigurnost na moru postaje jedno od ključnih pitanja. Koji su najčešći uzroci pomorskih nesreća? Jesu li nautičari i voditelji plovila dovoljno educirani za izazove na moru? Koliko su učinkovite kontrole, preventivne kampanje i sustav nadzora plovidbe? I jesu li postojeći propisi dovoljni ili ih treba dodatno postrožiti?

Za kormilom bio putnik?

O tragediji u Splitskim vratima, stanju sigurnosti na hrvatskom dijelu Jadrana i mogućim mjerama za sprječavanje novih nesreća u HRT-ovoj emisiji Otvoreno govorili su kapetan Siniša Orlić, ravnatelj Uprave sigurnosti plovidbe Ministarstva mora, prometa i infrastrukture; Gilio Toić Sintić, pomoćnik načelnika Uprave za granicu Ravnateljstva policije; Neven Melvan, Sindikat pomoraca Hrvatske i izv. prof. dr. sc. Rino Bošnjak, Pomorski fakultet u Splitu.

Kapetan Orlić izrazio je sućut obitelji i prijateljima čeških nautičara koji su izgubili život u ovoj tragediji. Kazao je da ovo nije bila uobičajena nesreća, ovo je rijetka nesreća s ovoliko slučajeva. 'Ovo je prilika da se preispita sustav sigurnosti plovidbe na Jadranu. Zadaća svake pomorske administracije je da prevenira ovakve slučajeve. Riječ je o promjenama pravilnika i uvođenju novih stvari u propise', rekao je. Istaknuo je da se promet na Jadranu jako povećao u zadnjih 20-ak godina. Riječ je o 700.000 uplovljavanja i isplovljavanja, a broj pomorskih nesreća i intervencija službi na moru se smanjuje.

Prema neslužbenim informacijama, skiper nije bio na mjestu gdje je trebao biti, a zapovjednik navodno da je bio prvi časnik palube na mostu. Bošnjak je objasnio da zapovjednik ne mora cijelo vrijeme biti na mostu, no u uskim tjesnacima, prolazima i kanalima njegova se prisutnost očekuje jer su to područja povećanog rizika za plovidbu. 'Ako se pokaže točnom informacija da za kormilom jedrilice nije bio skiper, nego jedan od putnika, tada je skiper trebao upravljati plovilom i biti za kormilom.'

Nautičari bez dovoljno znanja i iskustva

Govoreći o pravilima prednosti na moru, podsjetio je na međunarodnu konvenciju COLREG (International Regulations for Preventing Collisions at Sea), koja propisuje mjere za sprječavanje sudara na moru. Posebno je izdvojio pravilo 5 koje nalaže stalno promatranje s komandnog mosta, odnosno da most ni u jednom trenutku ne smije ostati bez osobe zadužene za praćenje situacije na moru. 'Prema pravilu 18, jedrilica koja plovi isključivo na jedra ima prednost prolaza. - Međutim, u konkretnom slučaju jedrilica je plovila na motorni pogon pa se primjenjuje pravilo križanja kurseva prema kojem prednost ima plovilo koje dolazi s desne strane', rekao je.

Melvan je upozorio da se ljudski faktor često navodi kao glavni uzrok pomorskih nesreća, no smatra da je takvo objašnjenje previše pojednostavljeno. Istaknuo je da se pod pojmom ljudskog faktora nerijetko skrivaju problemi poput umora posade, koji je posljedica prekomjernog broja radnih sati i dugotrajnog boravka na moru. Dodao je i da u Jadran često uplovljavaju podstandardni brodovi koji su tehnički nedovoljno opremljeni i loše održavani, a odgovornost za posljedice takvih nedostataka na kraju se često pripisuje pomorcima.

Prema njegovim riječima, profesionalni pomorci koji upravljaju trajektima, katamaranima, ribarskim brodovima ili rade kao skiperi uglavnom kvalitetno obavljaju svoj posao. Problem vidi u sve većem broju sezonskih i nedovoljno iskusnih nautičara koji povremeno plove, a nemaju dovoljno znanja ni iskustva za zahtjevne situacije na moru. Upravo takve okolnosti, upozorio je, nerijetko dovode do tragedija.

Toić Sintić istaknuo je da je primarna zadaća Pomorske policije nadzor i zaštita gotovo 950 kilometara državne granice na moru, ali i provođenje nadzora u području pomorstva, ribarstva i zaštite prirode. Tijekom ljeta posebna se pozornost posvećuje sigurnosti plovidbe, a među najčešćim prekršajima je nedopušteno glisiranje. Samo prošle godine Pomorska policija evidentirala je oko 1500 takvih prekršaja. Sigurnost na moru osigurava se u suradnji s Lučkom kapetanijom, Obalnom stražom, carinom i drugim službama. Sigurnost na moru osigurava se kroz zajedničke akcije više službi, među kojima su Pomorska policija, carina, ribarska inspekcija i Obalna straža.

U koordiniranom nadzoru sudjeluju sve institucije koje imaju ovlasti postupanja na moru kako bi razina sigurnosti bila što viša. Toić Sintić pritom je podsjetio na razmjere područja koje treba nadzirati – Hrvatska ima oko 5800 kilometara obale, više od 21.600 četvornih kilometara morskog akvatorija te 1185 otoka i otočića. 'To je jedan veliki prostor koji stvarno treba uključiti u čiji nadzor i sigurnost treba uključiti sve sastavnice koje je moguće kako bi bila sigurnost na najvećoj mogućoj razini', rekao je.

Pomorci pod velikim pritiskom

Melvan je upozorio da su pomorci, posebno oni koji tijekom sezone plove u domaćem prometu, pod velikim pritiskom zbog naglog porasta pomorskog prometa. Istaknuo je da profesionalni pomorci često moraju predviđati poteze manje iskusnih i nedovoljno educiranih nautičara, što predstavlja velik sigurnosni i psihološki teret. Dodao je kako je sve teže uskladiti profesionalnu plovidbu s velikim brojem sezonskih plovila na sve prometnijem Jadranu, osobito u područjima poput Splitskih vrata.

'Tijekom turističke sezone kontrola sigurnosti na moru izrazito je zahtjevna zbog velikog broja plovila i povećanog intenziteta prometa', istaknuo je Toić Sintić. Naveo je da Pomorska policija raspolaže dovoljnim brojem plovila i službenika te je u svakom trenutku spremna reagirati na ugroze. Ključnim smatra zajednički rad policije, lučkih kapetanija i drugih službi kroz sustav središnje koordinacije. Unatoč tome, upozorava da nije moguće spriječiti sve incidente, ali se preventivnim djelovanjem nastoji povećati sigurnost plovidbe, osobito u ljetnim mjesecima. Među najčešćim prekršajima izdvojio je glisiranje i nepridržavanje propisanih udaljenosti od obale.

Bošnjak je istaknuo da nautičari i voditelji brodica prolaze osnovnu edukaciju i ispit, ali da to ne znači i stjecanje iskustva. Profesionalizam, kaže, nastaje tek kroz mjesece i godine plovidbe. Upozorio je i na čestu praksu prepuštanja upravljanja plovilom nestručnim osobama, što može biti izrazito opasno, osobito u tjesnacima, pri ulasku u luke i tijekom manevriranja, gdje je takvo postupanje nedopustivo.

'Sigurnosna kultura je na visokoj razini'

Melvan je ocijenio da je sigurnosna kultura u hrvatskoj pomorskoj plovidbi, osobito u kabotaži, tradicionalno na visokoj razini i da takva ostaje i danas. Upozorio je na izazove u kadrovskom jačanju sustava i tehničkoj osposobljenosti službi koje prate sigurnost plovidbe. Unatoč tome, smatra da je Jadran, s obzirom na uvjete i raspoložive resurse, i dalje razmjerno siguran, ali i vrlo zahtjevan morski prostor.

Orlić je istaknuo kako se teže pomorske nesreće, iako rijetke, povremeno ipak događaju te da je cijeli sustav usmjeren na njihovo sprječavanje kroz preventivne mjere. Naglasio je da se sigurnost plovidbe ne temelji samo na kontroli, nego na širem sustavu koji obuhvaća različite razine nadzora i djelovanja Ministarstva mora i Uprave sigurnosti plovidbe.

Bošnjak je naveo kako se tehnologija na moru razvija vrlo brzo te da trendovi pokazuju zaostajanje u njihovom praćenju kroz školstvo i obuku pomoraca. Smatra da kontinuirano ulaganje u nova znanja i tehnologije može donijeti napredak. Kazne za pomorske prekršaje, istaknuo je Toić Sintić, u pravilu su primjerene i imaju ulogu opomene, no njihova učinkovitost nije uvijek dovoljna da bi u potpunosti djelovala odvraćajuće. Naglasio je da u policiji često smatraju kako nijedna kazna nije dovoljno visoka, jer je cilj spriječiti ponavljanje ugrožavanja sigurnosti na moru, ali i nezakonitih radnji poput prelaska državne granice.

Orlić je dodao da se kaznama ne može postići sve te da su prevencija i edukacija ključne. Upozorio je da kazna često ne djeluje na one koji se ponašaju bahato ili nemarno, primjerice pri vožnji jet skija uz samu obalu. Kazne, kaže, imaju svoju ulogu, ali su tek krajnja mjera nakon preventive, edukacije i podizanja pomorske kulture.

Melvan je poručio da se nakon svake pomorske tragedije pomorcima šalje jasna poruka da svoj posao obavljaju profesionalno te da vode računa i o sebi i o drugima na moru. Naglasio je da svi sudionici nisu jednako iskusni ni vični plovidbi, pa je potreban dodatni oprez i razumijevanje prema onima koji se mogu naći u situacijama za koje nisu dovoljno obučeni. Orlić je kazao da istraživanja među nautičarima, poput TOMAS istraživanja, pokazuju da je uz ljepotu obale jedan od glavnih razloga dolaska u Hrvatsku i sigurnost na kopnu i moru. Smatra da, unatoč pojedinačnim tragičnim slučajevima, sigurnost plovidbe na hrvatskom dijelu Jadrana ostaje relativno dobra te da Hrvatska može biti primjer u mediteranskom kontekstu.