Vlada je na sjednici u utorak usvojila deveti paket mjera pomoći građanima i gospodarstvu vrijedan 175,4 milijuna eura, koji uključuje i postupni izlazak iz subvencioniranja energenata, to jest struje, plina i toplinske energije.

HUP se, kako se navodi, zalaže za postupni povratak na tržišne uvjete odnosno izlazak iz državnih mjera subvencioniranja cijena električne energije. Ključno je, kažu poslodavci, zaštititi socijalno najugroženije građane, ali i osigurati kompenzacijske mehanizme za opskrbljivače koji su godinama nosili teret regulacije, kao i konkurentne uvjete za gospodarstvo.

"Naša je poruka jasna - socijalna politika ne može se voditi ograničavanjem tržišta jer je cijena takve politike previsoka za sve aktere tržišta. Ključno je stoga donositi ciljane mjere kako bi subvencije bile usmjerene skupinama građana ili sektorima u gospodarstvu kojima je pomoć nužna", poručio je HUP.

Pritom podsjeća da veliki potrošači već dvije godine plaćaju tržišnu cijenu električne energije, u prosjeku 12 posto višu nego većina velikih potrošača u EU-u, što direktno potkopava njihovu konkurentnost.

Stoga je nužno hitno ispraviti i rijetko viđenu anomaliju, da industrija u Hrvatskoj plaća višu cijenu električne energije od kućanstava, kažu poslodavci.

"Dok država štiti građane kroz jednu od najnižih tarifa u EU-u, lani su veliki potrošači plaćali 12,7 posto višu cijenu od europskog prosjeka. Time se slabi konkurentnost industrije, smanjuje investicijski kapacitet HEP-a, a subvencionirane cijene dodatno smanjuju motivaciju kućanstava za energetsku učinkovitost i ulaganja u modernija rješenja", naveli su iz HUP-a.

Bez ulaganja u energetiku nema moderne industrije ni snažnog gospodarstva

Direktna posljedica dugotrajnog zamrzavanja cijena je zastoj ulaganja investitora u modernizaciju mreže, ključnog preduvjeta konkurentnosti gospodarstva u energetskoj i tehnološkoj tranziciji, kazali su iz HUP-a te naglasili kako bez ulaganja u energetiku nema ni moderne industrije ni snažnog gospodarstva.

Podsjećaju i kako projekti obnovljivih izvora vrijedni 2,6 milijardi eura i kapaciteta preko 2.600 MWh već tri godine čekaju na HERU i donošenje odluke o metodologiji određivanja cijene priključka, što je nedopustivo.

Za provedbu zelene tranzicije i širenje domaće industrijske baze, smatraju u HUP-u, presudna su ulaganja u modernu i otpornu elektroenergetsku mrežu, procijenjena na 33,8 milijardi eura do 2030. godine.

Iznijeli su i podatak kako je više od 50 posto postojeće mreže već zastarjelo, što dodatno naglašava hitnost ulaganja.

Stagnacija privatnih ulaganja u energetsku infrastrukturu

Iz HUP-a ističu i ogroman jaz u financiranju zahtjeva za hitno korištenje EU-ovih fondova i mobilizacije privatnih ulaganja. Bez toga će, smatraju, Hrvatska propustiti priliku za integraciju novih industrija poput zelenog vodika, baterijskih tvornica, električnih vozila i pametnih mreža, ključnih za energetsku tranziciju i osiguranje konkurentnosti.

Hrvatska, kako su naveli, bilježi stagnaciju privatnih ulaganja u energetsku infrastrukturu, dok globalno ona rastu rekordnim tempom – na 370 milijardi američkih dolara u 2024. godini.

Nepredvidivo regulatorno okruženje, kašnjenje strateških odluka i ograničeno tržišno natjecanje blokiraju investicije u Hrvatskoj, a poseban problem je, kažu u HUP-u, izostanak ulaganja u prijenosnu infrastrukturu te kašnjenje 10-godišnjeg plana razvoja mreže, što ugrožava sigurnost opskrbe i sprječava planiranje modernih energetski intenzivnih industrija.

Iz HUP-a ističu kako podržavaju postupno smanjivanje neselektivnog subvencioniranja kućanstava, uz zadržavanje zaštite samo za socijalno najugroženije skupine i uvođenje kompenzacijskih mehanizama za opskrbljivače, koji posluju pod regulacijom.

Samo tako, kako su naveli, Hrvatska može otvoriti prostor tržišnim cijenama električne energije, mobilizirati investicije i osigurati funkcionalan, predvidiv i održiv energetski sustav.

"Ako Hrvatska želi zadržati korak s rastućim energetskim potrebe koje donosi digitalizacija i umjetna inteligencije, mora hitno otvoriti put privatnim ulaganjima, modernizirati mrežu i omogućiti razvoj novih industrija. U protivnom, izgubit ćemo priliku za jačanje konkurentnosti, ubrzanje zelene tranzicije i podizanje životnog standarda", poručili su iz poslodavačke udruge.