PAHOR OPTIMISTIČAN

'Ne znam ništa o odbijenici iz Basela'

Tportal

Tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Predsjednik slovenske vlade Borut Pahor izjavio je u ponedjeljak da Ljubljana nije zabrinuta navodnim odbijanjem Banke za međunarodna poravnanja (BIS) u Baselu da se pod njezinim okriljem održi novi krug pregovora o sukcesiji, a vladin predstavnik zadužen za sukcesiju izjavio je da nema informacija da je BIS odbio posredovati

'Ja to ne bih shvatio kao odbijanje, što se Slovenije tiče - sve je u redu', rekao je Pahor novinarima komentirajući navode jednog hrvatskog lista da je bazelska banka odbila posredovanje kojim bi se riješilo i pitanje starih deviznih depozita hrvatskih štediša u Ljubljanskoj banci.

Pahor je rekao da je Slovenija zadovoljna pismom koje je hrvatski ministar financija Ivan Šuker, u skladu s dogovorom između njega i predsjednice hrvatske Vlade Jadranke Kosor, poslao u BIS, ispitujući spremnost te ustanove da organizira novi krug pregovora o rješenju problema starih deviznih štediša Ljubljanske banke u okviru sukcesijskog postupka.

'Mi smo tim pismom zadovoljni, Hrvatska je njime pristala na novi krug pregovora', rekao je Pahor.

Prema stajalištu Ljubljane, Hrvatska je pismom kojim pristaje na nastavak pregovora o problemu hrvatskih štediša Ljubljanske banke u okviru BIS-a odustala od ranijeg stajališta da je riječ isključivo o imovinsko-pravnom odnosu banke i štediša. Pitanje jamstava za deviznu štednju iz vremena bivše Jugoslavije trebalo bi uključiti sve države sljednice bivše SFRJ i moglo bi biti riješeno u roku jedne do tri godine nakon što pregovori otpočnu, tvrde slovenski mediji.

Pahor je rekao da u vezi s rješavanjem toga pitanja, po mišljenju Slovenije, ide sve kako treba.

'Hrvatska je pristala poslati svu dokumentaciju u Basel da bi arbitar mogao obaviti svoj posao', rekao je Pahor novinarima.

Predstavnik za pitanja sukcesije slovenske vlade Rudi Gabrovec izjavio je u ponedjeljak da nema informacija o tome da je BIS odbio posredovati u novom krugu pregovora o pitanju o kojemu se u okviru BIS-a već pregovaralo 2002. godine.

Ukupna štednja hrvatskih građana u Ljubljanskoj banci iznosila je oko 420 milijuna eura, ne računajući kamate. Od toga je Hrvatska u svoj javni dug preuzela oko 260 milijuna eura, a 160 milijuna eura štediše su zadržali u toj banci, a pregovori u okviru BIS-a krajem 2001. i početkom 2002. godine završeni su bez rezultata.

Nekadašnji guverner slovenske središnje banke France Arhar izjavio je nedavno da pregovori tada nisu bili uspješni jer Hrvatska i BiH nisu pristale na rješenje koje je ponudio tadašnji guverner švicarske središnje banke. On je po Arharovim riječima predlagao da se odgovornost, odnosno jamstva za staru deviznu štednju podijele tako da jedan dio odgovornosti snosi država u kojima je banka imala sjedište, a drugi država u kojoj je banka poslovala i imala štediše.

Slovenska vlada je nakon odluke hrvatske vlade da se pregovori o štedišama Ljubljanske banke prebace u Basel objavila da više neće onemogućavati zatvaranje pristupnog poglavlja o slobodnom kretanju kapitala u pregovorima Hrvatske s Europskom unijom.

Ljubljanski list "Žurnal" objavio je u ponedjeljak, pozivajući se na neslužbene izvore u slovenskom ministarstvu vanjskih poslova, da su medijski navodi o odbijanju posredovanja netočni, jer navodno nikad nije bilo dogovoreno da BIS djeluje kao arbitar nego bi ta institucija "morala izvesti postupak sukcesije do kraja". To znači, trebala bi riješiti i pitanje jamstava za staru deviznu štednju nakon raspada bivše Jugoslavije u okviru složenog sukcesijskog procesa.

Ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković u ponedjeljak je potvrdio da je Hrvatska dobila pismo baselske Banke za međunarodna poravnanja te kazao kako će se nakon analize pisma odlučiti o idućim koracima Hrvatske.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi