Promjene su definirane netom izbrušenim izmjenama i dopunama Pravilnika o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnim i srednjim školama. Za početak, nastavnici će morati najavljivati pisane ispite najmanje mjesec dana unaprijed, dok će o potrebi ponavljanja ispita ili drugim načinima postizanja odgojno-obrazovnih ishoda odlučivati u dogovoru s razrednicima i stručnom službom škole.

Željko Stipić, predsjednik Sindikata zaposlenih u hrvatskom školstvu Preporod i profesor hrvatskog jezika u jednoj od zagrebačkih gimnazija, objašnjava za tportal da je najavljivanje ispita mjesec dana unaprijed zapravo korak naprijed za nastavnike.

'To je korak prema rasterećenju učitelja i nastavnika, s obzirom na to da su dosad morali sastavljati vremenike, tj. raspored ispita za svako polugodište. U nastavnoj dinamici jako je teško predvidjeti termine, uskladiti gradivo i ispite, a redovito su tu i neki nepredviđeni događaji, 'viša sila'. Zato je i bilo puno probijanja rokova, pa bi to neki učenici registrirali, stvarao se nered. Ovo je daleko bolje jer nastavnik ipak može znati što će biti tri do četiri tjedna unaprijed, za razliku od prethodnih četiri do pet mjeseci', napominje Stipić.

Druga je stvar s pravilom da predmetni nastavnici za ponavljanje ispita sad moraju dobiti zeleno svjetlo razrednika i pedagoga.

'Dosad smo bili samostalni u donošenju odluka o ponavljanju testa i dodatnoj nastavi koju je trebalo upriličiti prije tog ponavljanja. Iako smo izgubili tu samostalnost, na terenu ne očekujem velike probleme jer mislim da će razrednici i stručne službe prihvaćati ono što predlože predmetni nastavnici', kaže Stipić, dodajući da ovo u formalnom smislu ipak jest sužavanje autonomije nastavnika, a i njihovo veće administrativno opterećenje.

Za razliku od vrednovanja naučenog, propisano je da nastavnici ne trebaju najavljivati provjere koje se provode sa svrhom vrednovanja za učenje ili vrednovanja kao učenja jer to u pravilu ne rezultira ocjenom, nego kvalitativnom povratnom informacijom.

Osim toga, nastavnici će morati - na početku i tijekom nastavne godine - informirati učenike o navedenim ishodima, o elementima vrednovanja, kompetencijama, razini dobre ostvarenosti iz kurikuluma nastavnog predmeta, planiranim metodama vrednovanja te planiranoj učestalosti vrednovanja. Učenici će pak, uz učitelje, također vrednovati vlastita postignuća, kao i ono njihovih vršnjaka. Što sve to uopće znači u praksi?

'Nije to ništa novo, samo se s puno riječi pojašnjava na drugačiji način. I dosad smo na početku školske godine predočavali učenicima elemente ocjenjivanja, iako smo se razlikovali po načinu na koji smo to radili. Svoje sam učenike uvijek upoznao s nastavnim planom i programom i njihovim obavezama te im rekao što se predviđa u koje vrijeme. To je sastavni sadržaj uvodnih sati početkom svake nove školske godine. Naravno da se to radi, pa na početku svake utakmice morate znati pravila igre', ističe Stipić.

Potencijalno zapaljiva promjena odnosi se na zaključivanje ocjena, no Stipić i tu smiruje loptu. U e-Dnevniku, naime, više se neće moći vidjeti prosječne ocjene, temeljem novog pravila da zaključna ocjena ne mora biti aritmetička sredina te predmetnih kurikuluma koji utvrđuju različite vrijednosti elemenata vrednovanja. Elementi vrednovanja bit će pak upisani u e-Dnevnik.

'Ni po starom pravilniku nije postojala obveza poštivanja aritmetičke sredine. Sada je novo to da bi uvijek trebalo ići prema višoj ocjeni ako učenik pokazuje napredak, a meni smeta to što se nije išlo i obrnuto - ako učenik nazaduje, ako su mu ocjene lošije, da se zaključuje naniže. Tu naša ministrica upada u stupicu: pokreće kampanju protiv predobrih ocjena, ali ovo rješenje izravno će pridonositi upravo tomu. Iako, i do sada su se ocjene zaključivale temeljem procjene učitelja i nastavnika, premda su pojedini inspektori, kao formalisti, temeljem žalbi donosili mišljenja u prilog aritmetičkoj sredini', napominje Stipić.

A kakvu će ulogu u zaključivanju ocjena imati novoutvrđeni elementi vrednovanja u pojedinim predmetima? Predsjednik Preporoda objašnjava da je svaki predmet sastavljen od različitih elemenata, primjerice hrvatski jezik od književnosti i od samog jezika. Potom su tu pisano i usmeno izražavanje, lektira, aktivnost učenika...

'Recimo, netko je imao lektiru kao poseban element, a netko unutar književnosti. U mojoj školi, od petero profesora hrvatskog jezika i književnosti, troje je imalo različite vrste elemenata, pa smo to morali unificirati na razini stručnog vijeća, tzv. aktiva u školi. Elementi su specifični i za svaki predmet posebno, pa tako u kemiji i fizici posebno imate vježbe. Promjena je dobra utoliko što uvodi standardizaciju elemenata, pa se više neće događati različite situacije, primjerice, kad nastavniku dolazi zamjena s drukčijim vrednovanjem. Sada možemo imati matricu. Naravno, pitanje je proturječi li to autonomiji nastavnika, ali ne možete imati i jedno i drugo', rezonira Stipić.

Propisano je i to da se termini informativnih razgovora za roditelje objavljuju na internetskim stranicama škola, a tijekom posljednja dva tjedna nastave nema roditeljskih sastanaka i individualnih informativnih razgovora. U posljednjem pravilniku period zabrane za roditelje bio je sveden na posljednji tjedan nastave, a upravo na prijedlog Preporoda vraćeno je staro rješenje od dva tjedna.

'Vrlo često roditelji koje prethodno uopće ne vidite u školskoj godini dođu u 35. tjednu nastave pokušavajući utjecati na ocjene. Bilo bi jako važno da se u školama pridržavaju i toga dijela pravilnika te možda i stave obavijest na ulazu, a ne da u posljednjim tjednima nastave izgledaju poput autobusnih kolodvora', zaključuje Stipić.