Bolesti koje prenose komarci, poput čikungunje, nekada su bile ograničene na tropske krajeve. Međutim klimatske promjene omogućile su im širenje i na europskom kontinentu
Izbijanja smrtonosnih i iscrpljujućih bolesti koje prenose komarci postaju 'nova normalnost' u Europi, upozorio je Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC).
Rekordna izbijanja virusa Zapadnog Nila – koji može izazvati ozbiljnu upalu mozga i leđne moždine – te čikungunje, koja rijetko uzrokuje smrt, ali može dovesti do dugotrajnog invaliditeta, jasan su pokazatelj smjera u kojem se kontinent kreće, priopćio je ECDC u srijedu.
'Europa ulazi u novu fazu u kojoj dulji, rasprostranjeniji i intenzivniji prijenos bolesti što ih prenose komarci postaje nova normalnost', izjavila je dr. Pamela Rendi-Wagner, direktorica ECDC-a, piše Telegraph.
Najviše izbijanja čikungunje dosad
Do sada je ove godine u Europi zabilježeno čak 27 izbijanja čikungunje – što je još nezabilježeno – s neuobičajeno ranim i značajnim lokalnim prijenosom u Francuskoj te nekoliko skupina slučajeva u Italiji.
'Nikada do sada nismo zabilježili tako rani početak sezone aktivnosti komaraca niti tako velik broj izbijanja', priopćila je u srijedu Santé publique France, francuska agencija za javno zdravstvo.
Prvi put lokalno stečeni slučaj bolesti otkriven je i u Alsaceu, na sjeveroistoku Francuske. ECDC je to opisao kao 'iznimnu pojavu na ovoj geografskoj širini, što naglašava kontinuirano širenje rizika prijenosa prema sjeveru'.
Europa bilježi povećanje slučajeva virusa Zapadnog Nila
Europa je također imala najveći broj slučajeva virusa Zapadnog Nila u posljednje tri godine, a on se, poput čikungunje, širi na nova područja. Do 13. kolovoza u Europi je zabilježeno 335 lokalno stečenih slučajeva virusa Zapadnog Nila i 19 smrtnih ishoda u osam zemalja. ECDC očekuje da će njihov broj nastaviti rasti tijekom kolovoza i rujna.
Slučajevi bolesti izazvane virusom Zapadnog Nila ove su godine prvi put prijavljeni i u talijanskim pokrajinama Latina i Frosinone, u blizini Rima, kao i u okrugu Sălaj na sjeverozapadu Rumunjske. U izjavi povodom Svjetskog dana komaraca, ECDC je naglasio da izbijanja zaraznih bolesti potvrđuju potrebu za snažnim i koordiniranim odgovorom da bi se zaštitilo javno zdravlje.
Mijenja se krajolik bolesti
'Kako se mijenja krajolik bolesti koje prenose komarci, sve je veći broj ljudi u Europi izložen riziku. Upravo zato prevencija postaje važnija nego ikada – kako kroz koordinirane akcije javnog zdravstva, tako i kroz mjere osobne zaštite', istaknula je dr. Céline Gossner, voditeljica Odjela za nove bolesti koje se prenose hranom i vektorima u ECDC-u. 'Hitno je potrebno ojačati i proširiti učinkovite, ekološki prihvatljive mjere za suzbijanje komaraca', dodala je.
U međuvremenu, budući da se čikungunja prvi put širi i u Kini, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorila je da bi ova godina mogla nalikovati epidemiji koja je započela 2004. i na kraju zarazila pola milijuna ljudi. Bolesti poput čikungunje nekoć su bile ograničene na tropske krajeve, no znanstvenici godinama upozoravaju da klimatske promjene stvaraju uvjete u kojima se insekti – prijenosnici bolesti – šire na nova područja.
ECDC je u srijedu naglasio da Europa sada doživljava dulje i intenzivnije sezone prijenosa bolesti poput čikungunje i virusa Zapadnog Nila, a glavni pokretači te promjene su rast temperature, dulja ljeta, blaže zime i promjenjivi obrasci oborina.
Uz klimatske promjene, znanstvenici ističu porast međunarodne trgovine i putovanja kao važne čimbenike koji ubrzavaju širenje bolesti u Europu. Upravo su te sile pogodovale širenju komarca Aedes albopictus, poznatog kao azijski tigar zbog karakterističnih prugastih nogu. On prenosi čikungunju, dengu i virus Zika, a danas je raširen diljem Europe.
Iako se ova vrsta, podrijetlom iz Azije, prvi put pojavila u Albaniji 1979. godine, od tada se udomaćila u desecima europskih zemalja, uključujući Francusku, Italiju i Španjolsku. Jaja azijskog tigra otkrivena su čak i u engleskom Kentu 2016. godine, iako se sama vrsta još nije uspjela trajno nastaniti u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Može li se vratiti malarija?
Pojavljuje se i zabrinutost da bi se malarija – bolest koja je u Europi posljednji put zabilježena 1970-ih – mogla vratiti.
ECDC je izradio nove smjernice za države članice Europske unije, uključujući one koje se dosad nisu morale nositi s izbijanjem tropskih bolesti koje prenose komarci. Smjernice sadrže preporuke za nadzor, prevenciju i kontrolu bolesti poput čikungunje, Zike, denge i virusa Zapadnog Nila. Iako je utjecaj ovih bolesti u Europi zasad daleko manji nego u tropskim područjima, činjenica je da se ljudi zaraze, a u određenim slučajevima i umiru.
U Francuskoj, u kojoj su ove godine zabilježene najmanje 154 lokalno stečene infekcije čikungunjom, zdravstveni dužnosnici već se pripremaju na budućnost u kojoj će bolesti što ih prenose komarci predstavljati daleko veću prijetnju.
'Od sada ćemo tigraste komarce viđati posvuda u Francuskoj', izjavio je Paul Henri-Consigny, ravnatelj Medicinskog centra pri Institutu Pasteur.