Saveznici u EU-u, a posebno Njemačka, sve su skloniji njegovoj ideji o francuskom nuklearnom kišobranu - ali politički sat neumoljivo otkucava, piše POLITICO.

Ključni test bit će Macronov govor o francuskoj nuklearnoj strategiji u ponedjeljak, održan na atlantskom poluotoku gdje su smještene francuske nuklearne podmornice. Nakon desetljeća oslanjanja na američku zaštitu, europske vlade, a one osobito u Berlinu i Varšavi, sve ozbiljnije razmatraju da Pariz preuzme veću ulogu u obrani kontinenta.

S ratom u Ukrajini koji ulazi u petu godinu i uz rastuće sumnje u pouzdanost američkog predsjednika Donalda Trumpa kao saveznika, europske prijestolnice očekuju konkretne poteze, a ne samo poznatu Macronovu retoriku. Ipak, otvoreno je pitanje koliko daleko francuski predsjednik može ići, osobito dok krajnje desni Nacionalni skup Marine Le Pen vodi u ranim anketama za izbore 2027.

'Velika nada'

Europski dužnosnici i vojni izvori nadaju se ambicioznim najavama. Jedan visoki dužnosnik EU-a govori o ‘velikim nadama’, dok jedan europski vojni časnik očekuje ‘veliku promjenu’. Najdalekosežnije opcije, poput raspoređivanja nuklearno sposobnih Rafalea u drugim europskim zemljama ili stacioniranja bojevih glava izvan Francuske, bile bi politički najteže za poništiti nakon Macrona.

‘Čini se da predsjednik ima istinsku želju obvezati Francusku na nešto što Nacionalni skup ne bi mogao poništiti ako dođe na vlast’, rekao je Florian Galleri s Tehnološkog instituta Massachusetts. No upozorava da bi, ‘zbog političkih ili ekonomskih ograničenja, govor mogao biti mnogo oprezniji, čak i namjerno nejasan’.

Francuska ima 300 nuklearnih bojevih glava

Francuska već dugo poručuje da bi njezinih oko 300 nuklearnih bojevih glava moglo igrati veću europsku ulogu. Njemačka je tradicionalno bila suzdržana, ali se to mijenja; kancelar Friedrich Merz nedavno je otvorio vrata mogućnosti da njemačke snage djeluju uz francusko i britansko nuklearno oružje.

Istodobno raste zabrinutost da bi neke države mogle krenuti vlastitim putem. Poljski predsjednik Karol Nawrocki poručio je da bi Poljska trebala početi razvijati vlastitu nuklearnu obranu kako bi se suprotstavila prijetnji iz Moskve.

Francuske crvene linije

U Elizejskoj palači ne otkrivaju detalje Macronova govora. U opticaju su opcije poput povećanja arsenala ili uključivanja europskih saveznika u francusku vježbu Poker, koja simulira nuklearni napad. Dio europskih zastupnika želio bi vidjeti i raspoređivanje francuskih nuklearno sposobnih zrakoplova u drugim državama.

Estonska podtajnica za obrambenu politiku Tuuli Duneton očekuje da će Macron ‘potvrditi da nuklearno odvraćanje ostaje jedan od francuskih prioriteta te da Francuska nastavlja ulagati’ u arsenal. No Pariz ima jasnu crvenu liniju; odluka o eventualnom nuklearnom udaru ostaje isključivo francuska. ‘Na kraju krajeva, tko bi mogao pritisnuti gumb? Samo Francuska. To je ono što komplicira razgovor’, rekao je jedan europski vojni časnik.

Francuska je, uz Ujedinjeno Kraljevstvo, jedina zapadnoeuropska nuklearna sila. Njezin arsenal uključuje zračne i pomorske kapacitete, a barem jedna podmornica stalno patrolira morima. Za razliku od Londona, Pariz nije dio NATO-ove Skupine za nuklearno planiranje, premda francuski predsjednici tradicionalno naglašavaju europsku dimenziju francuskih vitalnih interesa.

Trumpov povratak u Bijelu kuću promijenio je raspoloženje u Europi. Čak i države koje su prije bile rezervirane sada su otvorenije za raspravu o francuskoj ulozi. Njemačka promjena posebno je upadljiva. Berlin, nekad skeptičan, danas otvoreno vodi razgovore s Parizom.

Ipak, postoje prepreke. Visoki njemački dužnosnik poručio je da Berlin neće financirati arsenal kojim u potpunosti upravlja Francuska. NATO-ov dužnosnik upozorio je i da bi zaštita samo pojedinih zemalja mogla poslati pogrešan signal Vladimiru Putinu i ostaviti druge izloženima. ‘Nećemo dopustiti da se u Europi razviju zone različitih razina sigurnosti’, poručio je Merz.

Sjena izbora 2027.

Macronov manevarski prostor dodatno sužava činjenica da mu mandat istječe za samo 14 mjeseci. ‘Moramo shvatiti koliko je održiva francuska predanost’, upozorio je jedan europski obrambeni dužnosnik.

Posebna pozornost usmjerena je na Nacionalni skup. Stranka se otvoreno protivi Macronovu nuklearnom približavanju saveznicima, a zagovara i izlazak iz integrirane zapovjedne strukture NATO-a. Marine Le Pen poručila je da ‘nuklearno oružje pripada Francuzima’.

Njezin politički nasljednik Jordan Bardella, trenutačni favorit za Macronova nasljednika, zauzima nešto otvoreniji ton, tvrdeći da obrana francuskih interesa ‘ne staje na francuskim granicama’, ali nije podržao ideju nuklearnog kišobrana.

Mogućnost pobjede Nacionalnog skupa već sada stvara ‘problem kredibiliteta francuske ponude’, priznaje jedan europski diplomat. U nekim europskim prijestolnicama, aosobito u Berlinu, dio dužnosnika već računa s time da bi sljedeći francuski predsjednik mogao biti upravo iz redova Le Pen ili Bardelle.