Tvrdi da bi sukob već odavno bio završen da se Washington nije povukao iz onoga što Moskva naziva 'sporazumima iz Anchoragea', navodno postignutima tijekom susreta američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina na Aljasci 2025. godine.

Moskva se i dalje poziva na navodne dogovore sa sastanka dvojice predsjednika, iako su američki dužnosnici ranije negirali da je tada postignut takav sporazum.

'Da se Amerikanci nisu povukli iz sporazuma iz Anchoragea' i da ih Europa nije 'odvukla' od njih, 'već godinu dana bismo živjeli bez rata', rekao je Lavrov u utorak, prenosi Kyiv Independent.

Njegove izjave dolaze dok novi pokušaji Washingtona da posreduje u postizanju šireg mirovnog dogovora i dalje zapinju, ponajprije zbog ruskih teritorijalnih zahtjeva.

Moskva i dalje želi teritorij

Kremlj i dalje odbija prijedloge o prekidu vatre pod uvjetima koje zagovara Kijev. Rusija traži da Ukrajina prepusti i dijelove Donbasa koje ruske snage nisu uspjele osvojiti, dok ukrajinska strana traži prekid borbi duž sadašnje bojišnice te sigurnosna jamstva koja bi trebala spriječiti novu rusku agresiju.

Upravo je pitanje teritorija jedna od najvećih prepreka nastavku pregovora. Moskva, prema ukrajinskoj i zapadnoj interpretaciji, traži da se političkim putem dobije ono što ruska vojska nije uspjela ostvariti na terenu.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski planira, ako do sastanka dođe, s Trumpom razgovarati o mogućim ograničenim prekidima vatre. Najavljeni su razgovori o zaustavljanju ruskih i ukrajinskih napada na energetsku infrastrukturu, kao i o situaciji u Crnom moru.

Mogući susret Trumpa i Zelenskog mogao bi biti održan na marginama Opće skupštine Ujedinjenih naroda u New Yorku između 21. i 23. rujna, ovisno o njihovim rasporedima.

Novi pokušaj pokretanja pregovora

Lavrov je otkrio da se i sam planira sastati s američkim državnim tajnikom Marcom Rubiom tijekom zasjedanja Opće skupštine UN-a.

U međuvremenu su Trumpovi izaslanici Jared Kushner i Steve Witkoff početkom mjeseca posjetili Moskvu i Kijev kako bi pokušali pokrenuti mirovne pregovore koji su zapeli u slijepoj ulici.

Najkonkretniji rezultat njihove diplomatske misije bio je dogovor Sjedinjenih Država, Rusije i Ukrajine o nastavku trilateralnih pregovora. Dosadašnji razgovori nisu donijeli veći politički proboj, ali su rezultirali važnim humanitarnim potezima, među ostalim razmjenama ratnih zarobljenika.

Lavrov sada tvrdi da Moskva ostaje otvorena za nastavak pregovora.

'Nikada nismo odbili pregovore, a svi razgovori koji su se vodili prekinuti su, ne našom inicijativom. Ako su naše kolege spremne, sasvim je moguće nastaviti ih', rekao je ruski ministar.

No unatoč takvim porukama, ključne razlike ostaju iste: Moskva inzistira na svojim teritorijalnim zahtjevima, dok Kijev traži prekid vatre bez prethodnog ustupanja teritorija.

Lavrovovo pripisivanje odgovornosti za trajanje rata Washingtonu stoga zasad više djeluje kao dio ruske diplomatske poruke nego kao znak da je Kremlj spreman odustati od svojih dosadašnjih uvjeta.