RAZGOVOR: iVANA RADAČIĆ

'Konzervativci rodu pripisuju ideologiju koja razara obitelj, a naš je zakon sve riješio još 70-ih'

  • Autor: Ante Srzić
  • Zadnja izmjena 12.10.2017 22:06
  • Objavljeno 12.10.2017 u 22:06
Ivana Radačić

Ivana Radačić

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Ivana Radačić, mlada hrvatska znanstvenica s Instituta Ivo Pilar, imenovana je nedavno u novom šestogodišnjem mandatu u Radnu skupinu UN-a o diskriminaciji žena u zakonima i praksi. Riječ je velikom priznanju Ivani Radačić na njezinu znanstvenom radu, ali i Hrvatskoj u cjelini. Za tportal otkrila je ciljeve rada u UN-u te kako gleda na položaj žena u hrvatskom društvu

Radačić su za tu poziciju nominirale pučka pravobraniteljica, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova i Kuća ljudskih prava.

Radna skupina je jedna od tzv. specijalnih tematskih procedura Vijeća za ljudska prava UN-a, koje je pak glavno tijelo UN-a za zaštitu ljudskih prava, čije su članice nezavisne stručnjakinje u području rodne diskriminacije sa zadatkom uspostave standarda zaštite žena od diskriminacije.

Pozicija je neplaćena pa će Radačić ostati raditi na Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar. Rad u Radnoj skupini uključuje dolaske na sastanke u UN barem tri puta godišnje, odlazak u posjete pojedinim državama te rad na tematskim izvješćima, izvješćima o stanju u pojedinim državama, kao i o individualnim pritužbama.

Koji su najveći izazovi s kojima ćete se suočavati u radu Radne skupine UN-a?

Na ovo pitanje teško mi je sad odgovoriti, to mi tek predstoji vidjeti. No ovo doba dosta je izazovno kad su u pitanju prava žena jer se javlja puno otpora uspjesima koji su do sada postignuti po tom pitanju i propituju temeljna postignuća. 

Koje su zakonske prakse i običaji diskriminacije žena najrašireniji u svijetu?

Diskriminacija žena je još uvijek vrlo rasprostranjen fenomen u cijelom svijetu i nijedna ga država nije u potpunosti riješila. Specifični problemi i kršenja prava žena razlikuju se, no svugdje postoji nasilje nad ženama, kao i diskriminacija žena na tržištu rada, a česta su i kršenja reproduktivnih i seksualnih prava žena. Osim toga, žene su podzastupljene na pozicijama odlučivanja u većini država. Također je raširen problem rodnih stereotipa.

Na što ćete se fokusirati i upozoravati? Što će vam biti krajnji cilj rada u Radnoj skupini UN-a?

Ono je kolektivno tijelo te nam tek predstoji odrediti koji će nam biti prioriteti i kojim ćemo se temama baviti, u skladu s našim mandatom, a s obzirom na to što su naše prethodnice već napravile, kao i druga relevantna tijela UN-a. Kad govorimo o grupi istočnoeuropskih država (izabrana sam kao članica iz te grupe država), smatram da bismo trebali posvetiti pozornost sljedećim temama: diskriminaciji žena pripadnica manjina, posebno Romkinja, rodnim aspektima iskustava izbjeglištva, kriminalizaciji određenih seksualnih i reproduktivnih ponašanja, kao npr. kriminalizaciji osoba koje se bave prostitucijom, rodnim stereotipima i patrijarhalnim kulturalnim obrascima, rodno osjetljivom obrazovanju, obiteljskom nasilju (posebno femicidu) te ulozi muškaraca u kreiranju rodno ravnopravnog društva.

Žene se diljem svijeta bore za ratifikaciju Istanbulske konvencije

Žene se diljem svijeta bore za ratifikaciju Istanbulske konvencije

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Kakav je, prema vašoj ocjeni, položaj žena u Hrvatskoj? Posljednjih dana u fokus zanimanja javnosti došla je zlostavljana žena moćnog političara koja je, kako je sama priznala, bila suočena s nerazumijevanjem bliže okoline jer je odlučila otvoreno govoriti o situaciji u kojoj se našla. Što napraviti da se promijeni takva situacija?

Potrebno je raditi na više razina. Prvo, smatram da treba poboljšati zakonsku regulativu jer prekršajno kažnjavanje obiteljskog nasilja umanjuje njegovu ozbiljnost, a i ne pruža žrtvama efikasnu zaštitu, na što ukazuju sve češći slučajevi femicida. Zaštitne mjere treba odvojiti od kaznenih postupaka i izricati ih samostalno, što se pokazalo dobrom praksom u mnogim državama. Nadalje, treba raditi na adresiranju stavova (pojedinih) provoditelja zakona, odnosno na ukidanju rodnih stereotipa koji su vrlo prisutni u sudskoj praksi. Također treba raditi na promjeni društvene svijesti, u čemu jako bitnu ulogu imaju mediji i obrazovanje. Teme ženskih prava, rodne diskriminacije, nasilja nad ženama nedovoljno su zastupljene na svim obrazovnim razinama.

  • +1

Prosvjedni skup 'Za besplatan i dostupan pobačaj'

Izvor: Pixsell / Autor: Davor Visnjic/PIXSELL

Svjedoci smo velikom otporu ratifikaciji Istanbulske konvencije. Protivnici, uglavnom udruge bliske Katoličkoj crkvi, protive se navodnom uvođenju rodne ideologije preko te konvencije. Uvodi li se rodna ideologija preko Istanbulske konvencije? Otkud ta priča? Zašto bi bilo dobro ratificirati tu konvenciju i kako će ona pomoći zlostavljanim ženama, recimo u Požegi?

Rodna ideologija je termin koji su počele koristiti konzervativne udruge kako bi pojmu rod, koji se koristi još od 70-ih godina prošlog stoljeća u znanosti i drugim rakursima, pripisale ideologiju razaranja obiteljskih vrijednosti, ukidanja spola kao relevantne kategorije itd. No termin rod samo označava da ono što u pojedinom društvu opisujemo kao tipična ponašanja za žene i tipična za muškarce nije biološki, nego društveno određeno i da se, kao takvo, može mijenjati. Taj je termin inkorporiran u hrvatske zakone već duže vrijeme te je diskriminacija temeljem roda već zabranjena, tako da ratifikacija Istanbulske konvencije po tom pitanju ništa ne mijenja.

Ono pak što bi ratifikacija te konvencije donijela jest obvezu usuglašavanja hrvatskih zakona i prakse sa standardima koje ona propisuje. Konkretno, Konvencija zahtijeva da države široko definiraju nasilje (da ono uključuje svaki oblik partnerskog nasilja, neovisno o trajanju zajednice), uspostave efikasne mjere zaštite (koje uključuju i tzv. hitne mjere zabrane kojima policija može udaljiti počinitelja iz stana), da se nasilje strogo kažnjava te da se radi na prevenciji nasilja na koordiniran način. Naše zakonodavstvo i praksa još uvijek ne udovoljavaju svim tim zahtjevima pa bi njihova promjena definitivno bila od koristi zlostavljanim ženama u Hrvatskoj.

Osim toga, ratifikacijom bismo kao društvo pokazali da problem obiteljskog nasilja smatramo ozbiljnim i da želimo poduzeti sve kako bismo radili na njegovu ukidanju i učinkovitoj zaštiti žrtava.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Komentari čitatelja 20

Prikaži sve
  • nicola

    13.10.2017 04:59 1 odgovora

    A prevedeno to znači : (Crkveno djelovanje ali i radikalne desnice)i: Kontrola uma!

  • theglimmertwins

    13.10.2017 00:09

    Kakav rod? Zenske haljine, prstenje, lancice i Pradine cipelice smiju nositi samo popovi (i drugotne koje su zene i po spolu).

  • nicola

    13.10.2017 05:03

    Trebao bi se zamisliti što si ti u životu uspio s 40 godina a kamo li za cijeli svijet.

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi