Katalonija, autonomna pokrajina na sjeveroistoku Španjolske, od 2017. godine ima u centru Zagreba predstavništvo od kuda pokriva Hrvatsku, BiH, Srbiju, Crnu Goru, Rumunjsku, Bugarsku, Grčku i Cipar.

"Predstavništvo za jugoistočnu Europu više neće biti u Hrvatskoj nego u Rumunjskoj, zemlji s velikom težinom u regiji zbog svoje blizine Balkanu, ali također i Ukrajini te Moldaviji, državama s kojima graniči Europska unija, a koje su kandidati za članstvo u njoj", priopćila je katalonska vlada iz Barcelone.

Kataloniji predstavništva u svijetu služe za promicanje kulturnih, gospodarskih, sportskih i drugih veza. Premještanje sjedišta iz Hrvatske u Rumunjsku provodi se u sklopu reforme mreže predstavništava.

Tako će predstavništvo za sjevernu Afriku biti premješteno iz Tunisa u Maroko, a za južni dio tog kontinenta bit će pomaknuto iz Južne Afrike u Keniju. U Brazilu će imati sjedište u Sao Paulu umjesto u Rio de Janeiru.

Vlada u Barceloni će istovremeno povećati broj predstavništava u svijetu s 21 na 24 otvaranjem ureda u Kini, Jordanu i Kanadi.

Zagovornici neovisnosti Katalonije, gdje živi 7,5 milijuna stanovnika, izgubili su prošle godine vlast na izborima prvi put od 2010. godine. Predsjednik tamošnje vlade je Salvador Illa, socijalist blizak španjolskom premijeru Pedru Sanchezu.

Sanchezova lijeva vlada ovisi o podršci katalonskih separatista u parlamentu u Madridu pa je tijekom dosadašnjeg mandata izglasala zakon o amnestiji za sudionike zabranjenog referenduma o neovisnosti iz 2017., obećala je veću autonomiju Katalonije, te zagovara uvođenje katalonskog jezika kao jednog od službenih u EU-u.

Bivša katalonska vlada predvođena Carlesom Puigdemontom, koji se nalazi u egzilu u Belgiji, prije osam godina je proglasila samostalnu republiku Kataloniju. To proglašenje nije bilo primijenjeno uslijed intervencije tadašnje konzervativne vlade iz Madrida.