GLOBUSOVA ANALITIČARKA

Kasapović o Komšiću: Otužna politička figura čaršijske retorike najveća je politička štetočina postdejtonske BiH

10.10.2018 u 10:16

Bionic
Reading

Na izbor Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine osvrnula se Mirjana Kasapović te ga je nazvala 'najvećom političkom štetočinom postdejtonske BiH', 'bosanskim unitaristom' koji je postao 'grobarom' svoje zemlje, u kojoj će, kako predviđa, sada jačati i hrvatski, ali i srpski separatizam

Željko Komšić dosad je tri puta, 2006., 2010. i 2018., glasovima Bošnjaka izabran za hrvatskog predsjednika u Predsjedništvu BiH, piše Kasapović u Globusu u tekstu 'Treća Komšićeva pobjeda nad Hrvatima', dodajući kako u prethodna dva mandata 'nije učinio ništa korisno ni za narod koji je formalno predstavljao (...), ni za državu kojom je suvladao'.

'Najvažniji njegovi doprinosi', piše Kasapović, 'bili su antagoniziranje ionako napetih odnosa među Bošnjacima i Hrvatima i zaoštravanje političke krize u zemlji poslije svakih izbora na kojima je pobijedio', tvrdi Kasapović. U protekloj izbornoj kampanji Komšiću zamjera i antagoniziranje odnosa Hrvatske i BiH 'pričama o neuglasloj hrvatskoj težnji da podijeli BiH i anektira dio njezina teritorija'.

'(...) kao da itko, osim potpunih političkih idiota, želi tuđi teritorij s neprijateljski raspoloženim stanovništvom koje bi činila eksplozivna mješavina Srba i Bošnjaka', piše Kasapović.

  • +7
Željko Komšić Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Komšića naziva 'otužnom političkom figurom', 'skromna političkog znanja i obrazovanja, čaršijske političke retorike i stila, ali zavidne razine samodopadnosti'.

'Željku Komšiću nikad dosta vlasti', sumira njegovu posljednju izbornu utrku.

'Silom zakona nije se mogao kandidirati za treći uzastopni mandat 2014. No čim su prošle četiri godine, evo njega opet, radikalnijeg i ekstremnijeg nego ikada prije, ali ne više kao kandidata SDP-a, s kojim se u međuvremenu razišao, nego Demokratske fronte, stranke koju je sam osnovao i kojom autokratski vlada', piše Kasapović te se pita 'tko su, stvarno, ti Komšićevi 'bošnjački birači'?

'Ako glasuju za Komšića zato što u njemu vide 'građanskoga' i 'bosanskoga' političara, kako to da među bošnjačkim kandidatima nema političara takva profila? Ili naprosto žele demonstrirati tko je politički gospodar u Federaciji, u kojoj živi 70,4 posto Bošnjaka i 22,4 posto Hrvata? Znakovito je kako su potporu Komšiću dali i mnogi Bošnjaci koji su tražili i dobili državljanstvo i putovnicu RH zato što su je, navodno, kulturno, znanstveno ili nekako drugačije zadužili', upozorava u svom tekstu u Globusu Mirjana Kasapović, vjerujući da će Komšićeva pobjeda na predsjedničkim izborima produbiti udaljavanje Hrvata od BiH i ojačati hrvatski separatizam, koji će se očitovati u nekoj vrsti ciprizacije Federacije. Potaknut će i val iseljavanja, smatra, a ojačati i srpski separatizam 'zato što Srbi doživljavaju 'slučaj Komšić' kao ogledan primjer onoga što bi im se dogodilo u integriranijoj državi.

'Hrvatska zajednica u BiH dvostruka je politička zatočenica: zatočenica brojčano premoćnih Bošnjaka i njihovih 'hrvatskih' predstavnika te zatočenica HDZ-a koji je uspostavio svoj monopol nad njom. Čini se da će prije nestati - izumrijeti i iseliti se - nego se osloboditi zatočeništva', uvjerena je Kasapović.