Antidepresivi na tapetu

Jeftinim liječenjem depresije u ovisnost: Što o alarmantnom istraživanju kaže psihijatar koji zna sve o lijekovima?

  • Autor: Silvana Srdoč
  • Zadnja izmjena 01.11.2018 15:27
  • Objavljeno 01.11.2018 u 15:27
Depresija/ilustrativna fotografija; Dr. Miro Jakovljević

Depresija/ilustrativna fotografija; Dr. Miro Jakovljević

Izvor: Pixsell / Autor: Montaža tportal

Usporedno znanstveno istraživanje između Hrvatske i Švedske o liječenju depresije pokazalo je da se kod nas previše koriste jeftiniji lijekovi, koji uzrokuju psihološku i fizičku ovisnost. Članak će uskoro biti objavljen u časopisu 'Expert Review of Pharmacoeconomics & Outcomes', a autori poručuju da bi se u Hrvatskoj trebala ograničiti autonomija liječnika oko propisivanja benzodiazepina, skupine psihoaktivnih lijekova koji pomažu u prevladanju boli i anksioznosti, te omogućuju lakši san. Što na to kaže psihijatar Miro Jakovljević, predsjednik Hrvatskog društva za kreativnu psihofarmakoterapiju i biologijsku psihijatriju pri Hrvatskom liječničkom zboru?

'Kao što je rečeno još prije 200 godina, depresija je pakao u duši oboljele osobe, ali to je danas bolest koja se uspješno liječi upravo zahvaljujući lijekovima. Benzodiazepini oboljelima donose privremeno olakšanje, iako nisu dovoljni za potpuno izliječenje koje se, kao i kod svake bolesti, odvija u tri faze: u prvoj se postiže simptomatska ili klinička remisija, u drugoj se dobro stanje stabilizira, a treća faza se fokusira na preventivu, što podrazumijeva da pacijent shvaća uzroke bolesti i tome se prilagođava', objašnjava dr. Jakovljević za tportal.

Po njegovom sudu, problem s liječenjem depresije u Hrvatskoj nije u tome što liječnici najviše propisuju benzodiazepine, za razliku od Švedske, gdje se primarno propisuju antidepresivi, već u tome što ovdje nema promocije mentalnog zdravlja i zdravog stila života. No temeljno pitanje, naglašava, ne bi ni trebalo biti propisuju li se neki lijekovi više ili manje, nego za što se oni propisuju i propisuju li se po ispravnim indikacijama. Naravno, problem nastaje kada se lijek propiše bez indikacija, što je pak usko vezano uz mogućnost da liječnici obiteljske medicine danas nisu dovoljno educirani u tom segmentu.

Apsolutni je trend i politika Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) da sve blage i umjereno teške anksiozne i depresivne poremećaje liječe liječnici opće i obiteljske medicine. 'U Hrvatskoj, inače, nas psihijatara ionako nema dovoljno. Da se samo depresijom bavimo, nema nas dovoljno', kaže dr. Jakovljević, dodajući da uz porast propisivanja antidepresiva pada i stopa suicida, uz Mađarsku koja je nekoć imala izrazito visoku stopu (više od 40 samoubojstava na 100.000 stanovnika) kao ogledni primjer.

Ovisnost nakon šest tjedana primjene?

Najpoznatiji benzodiazepini su diazepam (apaurin i bensedin), lorazepam i bromazepam (leksaurin i leksilijum) te alprazolam (ksanaks i ksalol). Ti lijekovi, navodi se u istraživanju, uzrokuju ovisnost nakon šest tjedana primjene i stvaraju trajan problem, pa se prema švedskom Nacionalnom savezu za zdravlje i dobrobit smatraju potencijalno neprikladnim lijekovima.

Istraživanje je pokazalo da je upotreba anksiolitika u Hrvatskoj bila 4,8 puta veća, a uporaba benzodiazepinskih derivata 6,7 puta veća nego u Švedskoj. Istovremeno, uporaba antidepresiva bila je 3,3 puta veća u Švedskoj, posebno za selektivne inhibitore ponovne pohrane serotonina (antidepresive), otkrili su autori istraživanja Ines Potočnjak, Robert Likić i Vesna Degoricija iz Sveučilišne bolnice ili zagrebačkog Medicinskog fakulteta te švedski autori Eric Nham i Björn Wettermark. Oni vjeruju da se tako značajne razlike mogu objasniti zastarjelim i nekritičnim postupcima propisivanja benzodiazepina, lošim upravljanjem psihoterapijom, slabim socioekonomskim statusom i nižim cijenama benzodiazepina u Hrvatskoj.

  • +12
  • +9

Psihijatrijska bolnica Vrapče

Izvor: Pixsell / Autor: Goran Jakus/PIXSELL

Dr. Jakovljević, koji je osam godina bio predstojnik Klinike za psihijatriju KBC-a Zagreb, oprezan je oko zaključka da benzodiazepini stvaraju ovisnost.

'Danas postoje istine, alternativne istine i laži, a informacije su postale roba iza koje često stoji interes koji nema nikakve veze sa znanošću. Jedna takva iskrivljena informacija je da antidepresivi stvaraju ovisnost. Kod nekih pacijenata, prilikom naglog prestanka uziimanja nekih antidepresiva, uistinu može doći do pogoršanja stanja, ali to nije znak ovisnosti nego sindroma naglog prekida terapije, kakav se bilježi kod mnogih lijekova, pa i onih internističkih', tumači dr. Jakovljević, dodajući da se u slučaju psihološke ovisnosti, što je posve druga kategorija, pacijenti vežu za lijek kojim zadovoljavaju neke svoje potrebe izvan farmakološkog djelovanja lijeka.

Koristi od potencijalnih ograničenja u propisivanju lijekova moglo bi, procjenjuje dr. Jakovljević, imati samo crno tržište.

  • +7
  • +4

Dr. Miro Jakovljević

Izvor: Pixsell / Autor: Grgur Zucko/PIXSELL

U Švedskoj su, međutim, benzodiazepini stavljeni na popis lijekova s ​​ograničenom upotrebom, kao potencijalno neprikladni, osobito za starije osobe.

'Odlični, ako se pravilno primjenjuju'

'To je stara stvar. Na švedskom otoku Gotland pred kraj prošlog stoljeća smanjili su propisivanje benzodiazepina, a povećali propisivanje antidepresiva, nakon čega se smanjila stopa smrtnosti od suicida. U 90-im godinama, kad su došli selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina, i kod nas se postotak suicida značajno smanjio. Danas u Hrvatskoj uspješno liječimo i pacijente koji su prethodno bili neodgovarajuće liječeni u inozemstvu', napominje dr. Jakovljević.

Dr. Jakovljević opovrgava i tezu da se benzodiazepini propisuju umjesto antidepresiva zato što su jeftiniji. Propisuju se, kaže, zato što odmah djeluju, dok antidepresivima treba dulje vrijeme za puni učinak. 'Benzodiazepini su odlični lijekovi, naravno, ako se pravilno primjenjuju, ali tako vam je i sa svim drugim lijekovima, uključujući antibiotike. Ne propisuju se oni umjesto antidepresiva, nego zato što liječnici nisu smatrali da pacijentima treba dati antidepresive. Zato je važno liječnike educirati, da mogu rano prepoznati depresiju i uspješno je liječiti. Nije stvar u tome da im se ograniči propisivanje lijekova, nego da ih oni racionalno i efikasno propisuju', zaključio je dr. Jakovljević.

who i hzjz

Pad broja samoubojstava u Hrvatskoj

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da više od 800.000 ljudi godišnje izgubi život zbog samoubojstva – to je jedna osoba svakih 40 sekundi i do 25 puta više pokušaja samoubojstva. Samoubojstvo se javlja u bilo kojoj dobi tijekom života i drugi je vodeći uzrok smrti među ljudima od 15 do 29 godina na svjetskoj razini. U Hrvatskoj su 2016. godine registrirana ukupno 683 izvršena samoubojstva: 515 samoubojstava muškaraca i 168 samoubojstava žena. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, prisutan je trend pada samoubojstava. Na području Hrvatske, u 1985. godini počinjeno je 1.050 samoubojstava ((stopa 21,5/100.000)), dok je 2017. godine bilo 635 slučajeva suicida (stopa 15,4/100.000).

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!