Vraća li se logika 'zakona jačega' na velika vrata i potiskuje li međunarodno pravo pred interesima moćnih? U tom kontekstu ponovno se otvaraju i pitanja američkih globalnih ambicija, uključujući i špekulacije o Grenlandu, te dugoročnih posljedica po sigurnost i odnose među saveznicima. O tim temama u Otvorenom raspravljali su: Tonino Picula, zastupnik u Europskom parlamentu (SDP), Davor Ivo Stier, zastupnik u Europskom parlamentu (HDZ) te Gordan Akrap, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti 'Dr. Franjo Tuđman'.

Picula: Početak razdoblja nepredvidivih globalnih odnosa

Smatra kako žaljenja za Madurom neće biti, ali dodaje kako s činom njegova uhićenja, ulazimo u novu epohu svjetskih odnosa.

'Može se, podvući crtu i zaključiti, da nitko neće previše žaliti za Madurom, ali itekako se uvjetno doživljava ovo što su Amerikanci zapravo napravili u Caracasu. Naprosto je svima je jasno da s tim možda ulazimo u jednu posve novu epohu međunarodnih odnosa', kazao je. Ističe mogućnost pojave određenih polarizacija u okviru NATO-a i EU.

'Mislim da će ova akcija, kojom je Maduro priveden sudu u New Yorku, staviti pod novi pritisak odnose s obje strane Atlantika, partnera u okviru NATO, ali jednako tako možemo očekivati i određene polarizacije unutar same Europske unije', naveo je. Apostrofira kako s trenutačnom administracijom iz Washingtona ne dijelimo iste vrijednosti, te da daljnji tijek događaja teško možemo prognozirati.

'Čini mi se da s ovom američkom administracijom mi ne dijelimo one iste vrijednosti na kojima je počivao zajednički svjetski poredak koji se razvija od Drugog svjetskog rata. Prema tome, doista sada ulazimo u jednu fazu čiji je tijek teško predvidjeti i naprosto je teško i zaključiti kako će završiti 2026. godina s obzirom na poprilično izazovni početak godine', dodao je.

Stier: Povratak Monroeove doktrine i početak 'drugog hladnog rata'

Komentirajući uhićenje Madura, navodi kako to smatra udarcem interesima Kine i Rusije u Latinskoj Americi.

'Ovo je prije svega udar interesima Kine u Latinskoj Americi i naravno interesima Rusije. Trumpova administracija počela je implementirati novu strategiju nacionalne sigurnosti koju je objavila u studenome gdje kaže da će se vraćati Monroeovoj doktrini. Ona je doktrina iz 1823. Tada, da bi se izbacile europske kolonijalne sile s američkog kontinenta a sada da se makne utjecaj Kine, Rusije, Irana', objašnjava. Meritumom stvari smatra, kako smanjenjem utjecaja Kine i novom doktrinom SAD-a je otpočeo drugi hladni rat.

'Mogli bismo reći da se radi o drugom hladnom ratu, sada ne između Amerike i Rusije, odnosno bivšeg Sovjetskog saveza, sada između SAD-a i Kine, pojašnjava. U čitavom geopolitičkom regrupiranju snaga međunarodno pravo ostalo je na marginama.

'Ima puno diktatora, a neće ih Trump sve svrgnuti s vlasti. Tu očito ima i jedna geopolitička pozadina. Ta pozadina je geopolitička konkurencija između Amerike i Kine. Amerika želi vratiti se Monrovoj doktrini, imati svoju sferu utjecaja na američkom kontinentu, regrupirati snage i onda s te pozicije ići na tu konkurenciju s Kinom. Tako trebamo gledati svijet, a međunarodno pravo je u svemu tome ostalo na marginama', ističe.

Akrap: Godinama planirana operacija s unutarnjim izvorom

Analizirajući uhićenje Madura, navodi kako je za uspješno provođenje akcije potrebna sveobuhvatna priprema koja traje mjesecima, a i godinama.

'To vam pokazuje moć države, koja zna kako koristiti svoju obavještajnu zajednicu. Također, koja zna misliti izvan uobičajenih pravila i procedura i koja zna isplanirati jednu ovakvu akciju i pripremiti je ne u mjesecima, nego se pripremala godinama', naveo je. Za provođenje čitave akcije, ključnim smatra građenje kontinuiranih odnosa s poklonicima režima bliskima Maduru.

'Oni su godinama gradili odnose, prikrivene s određenim ljudima u režimu Nikolasa Madura. Kada je došao trenutak i kad su i oni sami uvidjeli da je došlo vrijeme i jednostavno da je situacija u Venezueli i da se nešto mora napraviti, dali su suglasnost, odnosno cijelo vrijeme su opskrbljivali američku stranu informacijama koje su dovele do toga da su u manje od tri sata izveli snažni cyber napad na kritičnu infrastrukturu u Venezueli', napominje.

Komentirajući unutarnje i vanjske aspekte operacije apostrofira financijsku pozadinu.

'To se nije moglo dogoditi bez nekoga iznutra i mislim da je od prije dva dana netko u Venezueli bogatiji za 50 milijuna dolara, kazao je. Naime, nemojmo zaboraviti da je pri kraju svog mandata Bidenova administracija raspisala natječaj, odnosno ucijenila je glavu od Madura na 25 milijuna dolara, a par mjeseci poslije je Trumpova administracija podigla tu ucjenu na 50 milijuna dolara', naveo je.

'To su veliki novci, koji su nekome vrlo vjerojatno iz samog vrha vlasti dobro sjeli na račun', zaključio je.