Ovaj mjesec ispitanici su odgovarali na pitanje čega bi se prvo odrekli da dođe do novog porasta cijena. Crobarometar je istražio i koliko bi građana podržalo slanje naših vojnika u operacije Saveza ako bi došlo do napada na jednu od članica NATO-a. Odgovarali su i na pitanje podržavaju li zahtjeve sindikata za povećanjem plaća. Rezultate je u Dnevniku Nove TV prezentirala i analizirala reporterka Sabina Tandara Knezović, uz gosta komentatora Borisa Jokića.

Slanje pripadnika OSRH u operacije NATO saveza

Ispitanici su odgovarali na pitanje bi li, u slučaju napada na članicu NATO-a, podržali slanje pripadnika OSRH u operacije Saveza. Da bi to uglavnom podržalo, reklo je 28 posto ispitanika. Njih 66 posto uglavnom ne podržava slanje naših vojnika u operacije Saveza. Ne zna ili ne želi odgovoriti njih 6 posto.

Boris Jokić analizirao je što se krije iza tih brojki. „Donekle me iznenađuje. Ovi podaci nisu važni samo za RH, nego za cjelokupni NATO savez. Ovih 66 posto je jako zanimljiv podatak. Iza toga se krije da je točno 50 posto ispitanih u potpunosti protiv takve akcije. To upućuje na dvije stvari. Po meni prva je to što je Hrvatska nažalost prošla kroz rat i siguran sam da su Hrvati i Hrvatice za mir. Druga stvar je da možda i nije objašnjeno što je NATO savez. Naime, u slučaju napada na jednu članicu druge moraju reagirati, mislim da to nije adekvatno objašnjeno građanima“, poručio je Jokić.

„Nije objašnjeno od onih koji upravljaju Oružanim snagama i vojskom i samom državom. Trebali bismo biti svjesni da u globalnom svijetu, naročito koji je obilježen sukobima, nama je na neki način osigurač upravo NATO u slučaju napada na druge zemlje, ali i na nas.

Komentirao je i Zorana Milanovića. „On nema koordinirane politike vezano za vanjskopolitička pitanja i onda rezultat je ovakav. Mir je jako važan i dobro je da su ljudi većinom za mir, ali isto tako trebaju biti svjesni da u trenutačnoj situaciji zemlje nisu izolirani otoci i moraju i trebaju djelovati kao cjelina“, rekao je Jokić.

Analizirao je i odgovore ispitanika ovisno o njihovim stranačkim preferencijama. „Potpora ne prelazi 50 posto niti kod jednih simpatizera. Ipak, ona je najveća kod simpatizera HDZ-a. Najveći otpor ovakvom uključivanju je kod simpatizera stranke Most“, otkrio je Jokić. „Izrazito protiv uključivanja bi bile žene, a veća je potpora kod visoko obrazovanih ljudi i ljudi iz gradova.“

Odricanja kod porasta cijena

Ispitanici su odgovarali na pitanje, kada bi došlo do porasta cijena, na kojim stavkama bi štedjeli ili čega bi se odrekli, a na prvom mjestu za većinu ispitanika su izlasci, restorani i kafići. Te stavke bi si uskratilo 39 posto ispitanika. Na drugom mjestu su putovanja i godišnji odmori, za njih je 32 posto. 29 posto njih kaže da više nemaju gdje štedjeti. Alkohola i duhana bi se odreklo 26 posto ispitanika, odjeće i obuće 25 posto, kulture i zabave također 25 posto. Slijedi kupnja namještaja, aparata, elektronike, toga bi se odreklo 23 posto ispitanika, pretplata i usluga 20 posto, a privatnih usluga, primjerice frizera ili kozmetičara, njih 19 posto. Hrane i pića, odnosno na prelazak na jeftinije marke bilo bi spremno njih 18%, dok na smanjenje potrošnje energije njih 14%. Stavka na kojoj bi se najmanje štedjelo i rezalo je automobil i gorivo, 14 posto. Ničega se ne bi odreklo 7 posto i ne zna ili ne želi odgovoriti njih 2 posto.

Prema odgovorima, najviše bi se trebao zamisliti ugostiteljski i turistički sektor. „U recesiji to i jesu elementi kojih se najčešće ljudi odriču. To su stavke koje su značajnije u svojem iznosu i to je sigurno jedan od elemenata koji bi trebao brinuti Hrvatsku kao turističku destinaciju koja na neki način zavisi i od domaćih turista“, dodao je Jokić. Tandara Knezović istaknula je i da bi očito ovi sektori trebali razmisliti o daljnjem podizanju cijena, ako žele zadržati domaće goste. „Kada je potražnja velika, čak i vlast sugerira da omjer cijene i usluge možda nije adekvatan.

U slučaju ekonomskih poteškoća, ljudi će se odricati onih stvari u kojima je omjer onoga što im je potrebno i onoga što dobivaju – u nerazmjeru“, kaže Jokić. Ne smatra iznenađujućim što se građani ne bi tako lako odrekli automobila, smatra da je to mnogima važna stavka.

„Važno je da je treći najčešći odgovor: 'Nemam se više čega odreći'. Treba uvijek imati na umu da postoji dio populacije koji živi ispod razine siromaštva. Kad pogledaš dublje tko su ti ljudi, onda se vidi prava slika Hrvatske. To su stariji, dakle umirovljenici, to su ljudi koji žive u ruralnim sredinama, to su pripadnici radničke klase. Oni nemaju više prostora za rezanje“, kaže Jokić.

„Zanimljivo je i da se velik broj ljudi nije spreman odreći alkohola i cigareta. Kada govorimo o simpatizerima stranaka, najmanje su se toga spremni odreći simpatizeri HDZ-a. Mladi su ti koji će se teže riješiti pretplata, recimo na streaming platforme“, istaknuo je Jokić. „Hrvatska je još uvijek u nekoj ekonomskoj ekspanziji, ali neće to ići unedogled i treba se prilagoditi. Ljudi moraju imati sposobnost prilagodbe, ali važno je da ljudi imaju tu sposobnost, a ne da vlast i država cijelo vrijeme komuniciraju da živimo svi u blagostanju, ne živimo, značajan dio populacije nema i značajnom dijelu populacije bit će se teže prilagoditi na šokove.

Zahtjevi sindikata

Ispitanici su odgovarali i na pitanje podržavaju li zahtjeve zaposlenih u javnim službama za povećanjem plaća. Njih 63 posto uglavnom podržava, njih 30 posto ne podržava, dok njih 7 posto ne zna ili ne želi odgovoriti.

„Kada se dublje uđe u te podatke, 34 posto ispitanika u potpunosti podržava zahtjev, znači više od trećine. Podaci pokazuju i da se Hrvatska lako solidarizira s radnicima bez obzira kojeg su profila. Solidarizira se sa zahtjevima za veća primanja. Razlog tome su velike cijene“, rekao je Jokić te za kraj dodao: „Većina ima sliku javnog i državnog sektora kroz sektore odgoja i obrazovanja, potom zdravstva, potom i policije i vojske i ljudi često, naročito za obrazovanje i zdravstvo, imaju emociju.“

Istraživanje Crobarometar za Dnevnik Nove TV provodi agencija Ipsos na redovitoj mjesečnoj bazi. Istraživanje je provedeno između 1. i 20. travnja 2026. na reprezentativnom uzorku od 990 punoljetnih građana iz cijele Hrvatske metodom osobnog anketiranja. Maksimalna pogreška iznosi +/-3,3 posto.