SEIZMIČKI AKTIVNA JUŽNA DALMACIJA

I na Jadranu moguć desetometarski cunami!

  • Autor: Matko Saltarić
  • Zadnja izmjena 17.03.2011 09:18
  • Objavljeno 17.03.2011 u 09:18
more tsunami japan

more tsunami japan

Izvor: Reuters / Autor: Reuters

Razorni potres Japan je zatresao na devet stupnjeva po Richteru, je li moguće da se i hrvatsko tlo zatrese tolikom silinom? Najugroženije je dubrovačko područje koje može pogoditi potres maksimalne procijenjene magnitude od 7,5 stupnja po Richteru, kaže voditelj Seizmološke službe Vlado Kuk. U slučaju da je epicentar u moru, zasigurno će nastati i cunami. Vodeći stručnjak za cunamije u Hrvatskoj, Mirko Orlić, kaže kako je u povijesti njegova pojava u Jadranu zabilježena barem desetak puta, a 1672. Italiju je zapljusnuo jedan desetometarski

U širem dubrovačkom primorju maksimalna magnituda potresa procijenjena je na sedam i pol po Richteru, a za sjeverozapadni dio Hrvatske ta je vrijednost do šest i pol prema Richteru, kaže Vlado Kuk voditelj Seizmološke službe RH, te dodaje kako je šira okolica Dubrovnika najugroženija seizmički u Hrvatskoj te su na tom području mogući najjači i ujedno najučestaliji potresi.

Južna Dalmacija seizmički je najugroženija; treba također spomenuti dio oko Imotskog koje je u zadnje vrijeme podosta seizmički aktivno, potom slijedi šire zagrebačko područje koje se nadovezuje na Rijeku, pa dalje prema Sloveniji, ističe Kuk. Potres s epicentrom u Crnoj Gori koji je 1979.  pogodio dubrovačko područje bio je sedam stupnjeva po Richteru i izazvao je velike štete, a taj je bio za pola stupnja manji od procijenjene maksimalne magnitude. Koliko smo mi uopće spremni podnijeti jedan takav potres?

Ako se govori sa stajališta seizmološke službe, zadnjih su se godina nedovoljno primjenjivale i poštivale neke zakonske norme, pri tom isključivo misleći na seizmološka ispitivanja koja su bila potrebna, ističe Kuk te dodaje kako ispitivanja nisu rađene za sve objekte koji su se u Hrvatskoj gradili. Što se tiče građe, samog graditeljstva u taj dio je ne bih ulazio, no zakonske norme su propisane, a trenutačno se i mijenjaju te usklađuju sa zakonima u EU, pa se nadamo da će u budućnosti biti bolje. Najvažnija stvar koja je vezana uz potrese jest voditi računa o graditeljstvu, dakle graditi tako da zgrade i sve drugo što se gradi izdrži moguće potrese i, naravno, ako je moguće ojačati sve postojeće objekte, učvrstiti ih da bi oni bolje mogli odoljeti silama pri budućim potresima, ističe Kuk.

Ne može se govoriti o vremenskim intervalima u kojima se potresi događaju, možemo govoriti o statistici koja je jače ili slabije izražena. Potresi nemaju pravilnosti i, na svu sreću, kod nas se jaki potresi dešavaju rijetko, kaže Vlado Kuk te dodaje: 'Evo, možemo reći da se svakih nekoliko desetaka godina kod nas dešava potres koji izaziva oštećenja, dakle jači potres, a svaki dan nam se dešavaju slabiji potresi koje na svu sreću bilježe tek instrumenti, no ne prođe skoro ni tjedan skoro a da se ne dogodi neki potres koji lagano ili jače osjete i ljudi.'

Cunami na Jadranu?

Ne postoji matematički izrazi, ni vremenske dosljednosti da bi se moglo reći o nekoj učestalosti u kojoj se potresi događaju, no kad se dogodi i ako mu je epicentar u moru, doći će i do cunamija. Cunami koji je poharao Japan imao je brzinu od 350 kilometara na sat, pa je od epicentra udaljenog 130 kilometara, do obale stigao za dvadesetak minuta; je li ovakav razoran cunami moguć i na Jadranu?

'Valovi koji nastaju u Jadranu ipak su manji nego oni u Pacifiku, prvi razlog je taj da su magnitude potresa s kojima se ovdje suočavamo manje nego tamo, to znači da u ovakvim magnitudama kao što su devet nastaju puno veći valovi nego u Jadranu, gdje procjenjujemo da su maksimalne magnitude oko sedam', ističe prof. dr. Mirko Orlić oceanolog i vodeći hrvatski stručnjak za cunamije s Geofizičkog zavoda Prirodoslovno-matematičkog fakulteta.

U svom početku, cunami je na otvorenom moru visok tek jedan metar, pa ga, primjerice, brod koji plovi gotovo i ne osjeti. No svoju razornu snagu dobiva postupno, približavajući se k obali.

Desetometarski cunami u 17. st.

Povijest bilježi barem desetak jadranskih cunamija, ističe Orlić te dodaje da je najveći koji se dogodio bio 1672. na talijanskoj strani, kada je visina bila čak 10-ak metara; onda, dosta je velik cunami zabilježen 1667. kod dubrovačkog potresa, procjenjuje se da mu je visina bila pet do šest metara.


Val na otvorenom moru, dakle, ima malu amplitudu oko jednog metra, valna duljina mu je oko 100 km, međutim kad se približi obali on ulazi u područje malih dubina zbog toga mu brzina opada, smanjuje mu se valna duljina, a visina raste i to je način da od vala koji je bio relativno mali na otvorenom moru i potpuno bezopasan, nastane val od nekih 10 metara kakav se dogodio i u Japanu, ističe Orlić.  Ipak, jadranski cunami ne bi trebao biti razoran poput pacifičkog, jednostavno zbog maksimalne magnitude potresa.

'Ja bih rekao, kad je riječ o Jadranu, početne amplitude su manje, to je dobra vijest; još jedna dobra vijest jest ta da je naša obala relativno strma, znači taj proces koji tipično znači da valovi jako narastu puno je manje izražen na našoj strani nego recimo na talijanskoj, koja je blaže položena, a loša vijest je ta da je cijeli bazen mali, to znači da se unutar par sati val proširi po cijelom bazenu; postoji velika šansa da će biti blizu nekoj obali i da je vrijeme za reakciju relativno kratko', istaknuo je Orlić.

U takvim uvjetima, naravno, najvažnija je edukacija, ljudi moraju znati da postoji takva opasnost, moraju znati kako se ponašati i moraju moći pravilno reagirati u slučaju krize, zaključio je Orlić.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi