VELIKI USPJEH

Hrvatska znanstvenica otkrila nove detalje o odnosima ljudi i neandertalaca

  • Autor: Tena Škare
  • Zadnja izmjena 26.03.2018 16:43
  • Objavljeno 26.03.2018 u 16:43
Ilustrativna galerija / Muzej krapinskog neandertalca

Ilustrativna galerija / Muzej krapinskog neandertalca

Izvor: Pixsell / Autor: Boris Ščitar/PIXSELL

U znanstvenom radu koji je nedavno objavio prestižni časopis Nature, mlada hrvatska znanstvenica Mateja Hajdinjak i njezin tim uspjeli su opisati i usporediti genome petero kasnih neandertalaca, što je dovelo do novih saznanja o kretanjima i odnosima među populacijama naših predaka

Dok je prisutnost neandertalske DNK u genomu suvremenog čovjeka nepobitno dokazana, relativno malo je poznato o varijacijama genoma samih neandertalaca, čak i onih takozvanih 'kasnih' neandertalaca, za koje se zna da su živjeli i nakon što je moderan čovjek preselio na njihov teritorij.

No tim s Instituta za evolucijsku antropologiju Max Planc u Leipzigu, predvođen hrvatskom genetičarkom Matejom Hajdinjak, uspio je sastaviti genome petero neandertalaca iz kasnijeg razdoblja, koji su živjeli prije 39 do 47 tisuća godina.

Usporedivši dobivene genome, Hajdinjak i njezini suradnici zaključili su da su se svi 'kasniji' neandertalci razdvojili od zajedničkog pretka iz Sibira prije oko 150 tisuća godina, te da su genetski srodni ovisno o geografskoj poziciji. O važnosti ovog istraživanja svjedoči i činjenica da je objavljeno u prestižnom znanstvenom časopisu Nature.

'Pokazali smo i na uzorcima dvije jedinke iz iste špilje na Kavkazu među kojima je 25 tisuća godina razlike da je ta mlađa jedinka genetički puno bliža kasnijim zapadnim neandertalcima nego starijoj jedinki iz iste špilje, što nam onda govori da je u nekom trenutku došlo do zamjene populacija, odnosno do izumiranja jedne populacije, a onda i do migracije nekih drugih populacija. Jedna od važnijih stvari koju smo otkrili je i da su svi ti kasniji neandertalci čije smo genome analizirali, genetički bliže populaciji neandertalaca koja se miješala s precima današnjih ljudi koji žive izvan Afrike', pojasnila je Hajdinjak za Novi list.

  • +6
  • +3

Ilustrativna galerija / Muzej krapinskog neandertalca

Izvor: Pixsell / Autor: Boris Scitar/PIXSELL

Znanstvenike je iznenadila i odsutnost ljudskog genetskog materijala u neandertalskom genomu, međutim napominju kako je analiziran relativno malen uzorak, pa će biti potrebna opsežnija istraživanja. Također je moguće, kažu, da unatoč križanju, ljudska DNK jednostavno nije prebačena u genom neandertalaca.

Jednu od ključnih uloga u ovom istraživanju odigrala je i Petra Korlević, koja je prilagodila jednu od forenzičkih genetičkih metoda za upotrebu na krhkim drevnim ostacima neandertalaca, a Mateja Hajdinjak i suradnici sad su ju prvi put upotrijebili .

'Zahvaljujući novim metodama sada je moguće dobiti genome više neandertalaca što nam je omogućilo da rekonstruiramo prošlost cijelih populacija', pojasnila je Hajdinjak Novom listu.

Uz Hajdinjak i Korlević, kao suradnici na ovom važnom istraživanju navedeni su i hrvatski akademici Ivan Gušić, Željko Kućan i Pavao Rudan, što dokazuje da se unatoč minimalnim ulaganjima naše Vlade, domaći znanstvenici ipak uspijevaju etablirati kao svjetska imena.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!