NOVA FAZA ODNOSA

Hrvatska u petak postaje zemlja pristupnica EU

  • Autor: tportal.hr/Hina
  • Zadnja izmjena 07.12.2011 12:00
  • Objavljeno 07.12.2011 u 11:51
Pristup Hrvatske EU Europska unija ilustracija

Pristup Hrvatske EU Europska unija ilustracija

Izvor: Pixsell PXL Agencije / Autor: Martin Roth

Potpisivanjem Ugovora o pristupanju Hrvatska započinje novu fazu odnosa s Europskom unijom, čijem je članstvu težila od stjecanja neovisnosti, a sada se može posvetiti pripremama za što uspješnije funkcioniranje kao punopravna članica

Hrvatska će u petak potpisati pristupni ugovor s Europskom unijom, neposredno prije početka summita njezinih čelnika i odmah će na njemu moći sudjelovati kao promatrač. Potpisom na ugovor, Hrvatska mijenja status zemlje kandidatkinje u zemlju pristupnicu.

Do 1. srpnja 2013. kada bi trebala postati punopravna članica Unije potrebno je još da hrvatski građani na referendumu podupru pristupanje te da zemlje članice EU-a ratificiraju pristupni ugovor.

Sukladno dosadašnjoj praksi u Europskoj uniji, zemlja pristupnica do ulaska u punopravno članstvo sudjeluje kao promatrač u radu u europskim ustanovama, a to se iskustvo može iskoristiti za što bolju pripremljenost tijela državne uprave za razdoblje kada će i Hrvatska, kao punopravna članica, suodlučivati o pitanjima koja su na dnevnom redu EU-a.

Sabor određuje 12 zastupnika - promatrača u Europarlamentu

Svakodnevno se u raznim tijelima europskih institucija održavaju sastanci na kojima će hrvatski predstavnici morati imati svoje stajalište, što traži iznimno dobro organiziranu državnu upravu i dobru komunikaciju i sinkronizaciju s hrvatskim predstavnicima u EU-u.

Pristupni ugovor predviđa da Hrvatska ima 12 zastupnika u Europskom parlamentu. Novi saziv Hrvatskog sabora odredit će 12 zastupnika koji će do ulaska u EU 1. srpnja 2013. sudjelovati u radu Europskog parlamenta kao promatrači. Oni će moći sudjelovati u raspravama na plenarnim sjednicama i u radu parlamentarnih odbora, ali neće imati pravo glasa.

Isto tako, hrvatski će predstavnici sudjelovati i u radu Europskog vijeća, koje okuplja šefove država ili vlada, te Vijeća Europske unije, međudržavnog tijela koje čine ministri zemalja članica. Hrvatski će predstavnici sudjelovati kao promatrači i u radu COREPER-a te u nizu radnih skupina Vijeća EU-a.

Europski izbori sredinom 2013.

Hrvatska će sredinom 2013. godine morati organizirati posebne europske izbore na kojima će biti izabrano 12 zastupnika u Europskom parlamentu. Ugovorom je određeno da ti zastupnici moraju biti izabrani na neposrednim izborima, osim u slučaju da razdoblje od dana ulaska Hrvatske u EU do datuma sljedećih izbora za Europski parlament bude kraće od šest mjeseci i u tom bi ih slučaju mogao delegirati nacionalni parlament. Budući da su sljedeći izbori za Europski parlament predviđeni za proljeće 2014., razdoblje od ulaska Hrvatske do tih izbora dulje je od šest mjeseci i Hrvatska će trebati organizirati izbore za europske zastupnike za sadašnji saziv Europskog parlamenta, a na proljeće 2014. organizirat će ponovno izbore za novi saziv Europskog parlamenta, kao i sve druge članice.

Od dana pristupanja, hrvatski postaje jednim od službenih jezika EU-a, kojih sada ima 23.

Hrvatska će poput drugih članica imati jednog povjerenika u Europskoj komisiji.

Niz predstavnika u tijela EU-a

Povlačenje novca iz fondova

Posebno važno za Hrvatsku bit će njezina pripremljenost za povlačenjenovaca iz europskih fondova. Članstvo u EU-u samo po sebi ne znači punoako se u što većoj mjeri ne iskoriste mogućnosti koje ono pruža. Jedinizajamčeni novac su izravna plaćanja poljoprivrednicima, a za sve ostalopotrebno je pripremiti dobre projekte i pronaći sredstva za njihovosufinanciranje.

Kao i ostale članice Hrvatska će imati po jednog suca u Europskom sudu pravde i Općem sudu te u Revizorskom sudu. Hrvatsku će u skupštini Europske središnje banke predstavljati guverner njezine središnje banke, koji će nakon ulaska u euro zonu biti član Vijeća guvernera.

Sukladno odredbama Ugovora o Europskoj uniji, Hrvatska će biti zastupljena i u Europskoj investicijskoj banci.

Određen je i broj predstavnika koje će Hrvatska imati u savjetodavnim tijelima EU-a - Gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija.

U gospodarskom i socijalnom odboru, koji okuplja poslodavce, sindikate, poljoprivrednike, udruge potrošača i druge interesne skupine, Hrvatska će imati devet članova. Jednaki broj članova imat će i u Odboru regija, u kojem su zastupljeni predstavnici regionalnih i lokalnih vlasti.

Aktiviranje Arbitražnog sporazuma

Potpisom Ugovora o pristupanju počinju i postupci vezani uz provedbu arbitražnog sporazuma o rješavanju graničnog prijepora između Hrvatske i Slovenije, zbog kojeg je Ljubljana dugo blokirala hrvatske pristupne pregovore. Sporazum su 4. studenoga 2009. godine potpisali predsjednici vlada dviju zemalja Jadranka Kosor i Borut Pahor.

U petočlani arbitražni sud dvije su države već predložile po jednog svog arbitra, Hrvatska Budislava Vukasa, a Slovenija Jerneja Sekoleca. Preostalu trojicu trebaju zajednički izabrati s popisa što će im ga predložiti Europska komisija. Ako se dvije strane ne usuglase, sastav arbitražnog suda dopunit će Međunarodni sud pravde s predloženog popisa Europske komisije.

Dvije strane su također već odredile i stručne timove koji će pripremati materijale koje će svaka od strana dostavljati Arbitražnom sudu.

Hrvatska zastupnica pri Arbitražnom sudu je Maja Seršić s Pravnog fakulteta u Zagrebu, a njezina pomoćnica odnosno suzastupnica u tom sporu će, prema Vladinoj odluci, biti Andrea Metelko-Zgombić, voditeljica pravnih poslova u MVPEI-ju. Vlada je također dala suglasnost za sklapanje ugovora s odvjetničkim uredom Matrix Chambers koji će biti uključen u stručni tim za pripremu arbitražnog postupka. U tom uredu radi i supruga bivšeg britanskog premijera Tonyja Blaira, Cherie.

Slovenija je odredila odvjetnički tim koji će prikupiti argumente koji njima idu u prilog. Na čelu tog tima je Francuz Alain Pellet, a njemu će pomagati Amerikanac Rodman Bundy i Britanac Michael Wood. Članica tog odvjetničkog tima je i Vasilika Sancin, profesorica na Pravnom fakultetu u Ljubljani.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi