Hrvatska je kraj kolovoza dočekala sa skladištima prirodnog plina popunjenima 73 posto, što je osam postotnih bodova iznad prosjeka Europske unije. Pokazuju to podaci Gas Infrastructure Europe (GIE) za 31. kolovoza 2026., objavljeni kroz platformu AGSI
Prema podacima prikazanima u usporedbi europskih država, prosječna popunjenost skladišta u Europskoj uniji iznosila je 65 posto. Hrvatska je tako kraj ljeta dočekala iznad europskog prosjeka, ali s osjetno manjom popunjenošću od država na vrhu ljestvice.
Najvišu razinu među prikazanim zemljama imale su Poljska i Portugal, čija su skladišta bila popunjena 93 posto. Slijedila je Italija s 83 posto, dok je Španjolska bila na 77 posto. Hrvatska je sa 73 posto bila neposredno iza njih, a ispred Francuske, koja je imala 71 posto popunjenosti. Mađarska je bila na 69 posto, a Austrija na 67 posto.
Niže razine bilježile su neke od najvećih europskih država. Njemačka je kraj kolovoza dočekala sa skladištima popunjenima 53 posto, Švedska i Slovačka bile su na 50 posto, Nizozemska na 47, a Latvija na 45 posto.
Podaci se odnose na udio iskorištenog kapaciteta podzemnih skladišta, pa sami postoci ne pokazuju koliko pojedina država raspolaže plinom u apsolutnim količinama. Kapaciteti skladišta se razlikuju od zemlje do zemlje, zbog čega država s nižim postotkom popunjenosti može imati znatno veću količinu uskladištenog plina od manje države s višim postotkom.
GIE putem platforme AGSI prikuplja i objavljuje podatke europskih operatora skladišta plina, a ti se podaci koriste za praćenje priprema Europe za zimsku sezonu.
EU cilja na 90 posto prije zime
Razina skladišta je važna uoči početka sezone grijanja. Europska unija nakon energetske krize 2022. uvela je zajednička pravila prema kojima se skladišta trebaju napuniti do 90 posto kapaciteta prije zime.
Ta su pravila 2025. produljena do kraja 2027., ali uz veću fleksibilnost. Države sada cilj od 90 posto mogu ostvariti bilo kada između 1. listopada i 1. prosinca, a dopuštena su i odstupanja u slučaju nepovoljnih tržišnih ili tehničkih uvjeta.
Stoga stanje na kraju kolovoza još nije konačan pokazatelj spremnosti za zimu. Punjenje skladišta nastavlja se tijekom jeseni, a ključna će biti dinamika kojom će Hrvatska i ostale članice u sljedećim tjednima povećavati svoje zalihe. Podaci ipak pokazuju da je Hrvatska na kraju ljeta bila iznad tadašnjeg prosjeka Europske unije – s 73 posto popunjenosti nasuprot prosječnih 65 posto.
