Aktualni planovi za suzbijanje globalnog zatopljenja spasit će tek tri posto alpskih ledenjaka od nestanka u ovom stoljeću, dok će se većina otopiti u sljedeća dva desetljeća.

Ledena polja srednje Europe nestaju brže nego bilo gdje drugdje na Zemlji, pokazalo je novo istraživanje koje je predvodio švicarski ETH Zuerich. Ukupno su znanstvenici utvrdili da 79 posto svjetskih ledenjaka neće preživjeti ovo stoljeće ako države ne pojačaju napore u obuzdavanju klimatskih promjena.

Promjena krajolika

‘Alpe kakve danas poznajemo do kraja stoljeća potpuno će se promijeniti. Krajolik će biti potpuno drukčiji. Mnogim skijalištima više neće biti dostupni ledenjaci… oni koji ostanu bit će toliko visoko i toliko strmi da im se više neće moći pristupiti. Gospodarstvo će se, dakle, morati suočiti s tim promjenama. A čak i mali ledenjaci osiguravaju vodu nizvodno’ za vegetaciju i naselja. I to će se promijeniti’, rekao je za POLITICO Lander Van Tricht, glavni autor studije.

Njihova studija, objavljena u ponedjeljak u časopisu Nature Climate Change, prva je koja izračunava broj ledenjaka koji će preostati do 2100. godine pod različitim scenarijima zagrijavanja. Prethodna istraživanja bila su usmjerena na veličinu ili masu leda, čimbenike koji određuju budući porast razine mora i nestašicu vode, budući da ledenjaci sadrže 70 posto svjetskih zaliha slatke vode.

Istraživači se nadaju da će njihovi nalazi, uključujući bazu podataka koja prikazuje projiciranu stopu očuvanja svakog od 211.000 ledenjaka u svijetu, pomoći u procjeni klimatskih utjecaja na lokalna gospodarstva i ekosustave.

‘Čak i najmanji ledenjak u zabačenoj dolini u Alpama, čak i ako nije važan za porast razine mora ili vodne resurse, može imati golemu važnost za turizam. Svaki pojedinačni ledenjak može biti važan’, rekao je Van Tricht.

Istraživači su utvrdili da će 97 posto srednjoeuropskih ledenjaka nestati u ovom stoljeću ako globalno zatopljenje dosegne 2,7 stupnjeva Celzija iznad predindustrijskih razina – porast temperature koji se očekuje prema trenutačnim klimatskim politikama vlada. To znači da bi samo 110 od približno 3.200 ledenjaka u regiji preživjelo do idućeg stoljeća. Oni se nalaze u Alpama, jer će drugi planinski lanac regije, Pireneji na Iberijskom poluotoku, do sredine 2030-ih izgubiti svojih preostalih 15 ledenjaka.

Ako svijet uspije ograničiti globalno zatopljenje na 1,5 ili 2 stupnja Celzija, u skladu s Pariškim sporazumom, Alpe bi izgubile 87 odnosno 92 posto ledenjaka. Pri zagrijavanju od 4 stupnja Celzija, razini prema kojoj je svijet išao prije potpisivanja klimatskog sporazuma 2015. godine, 99 posto alpskih ledenjaka nestalo bi u ovom stoljeću, a do 2100. godine preživjelo bi ih tek 20.

U svim scenarijima, međutim, većina srednjoeuropskih ledenjaka otopit će se u sljedeća dva desetljeća. Znanstvenici pišu da se za ovu regiju ‘vrhunac izumiranja’ – godina u kojoj se očekuje nestanak najvećeg broja ledenjaka – ‘projicira ubrzo nakon 2025.’

Iznenađujuća brzina nestajanja

Ledenjaci smješteni na visokim geografskim širinama – poput onih na Islandu i u ruskom Arktiku – ili oni s golemim količinama leda imaju najveće izglede za opstanak, rekao je Van Tricht.

Alpski ledenjaci ‘općenito su vrlo mali’ i ‘vrlo osjetljivi’ na klimatske promjene poput toplijih proljeća, rekao je. Najveća ledena polja, poput ledenjaka Rhône, preživjet će zagrijavanje od 2,7 stupnjeva Celzija, ali ne i 4 stupnja, dodao je.

Druga najpogođenija regija su zapadna Kanada i Sjedinjene Američke Države, dom Stjenjaka, gdje se očekuje da će 96 posto od gotovo 18.000 ledenjaka nestati u ovom stoljeću pri zagrijavanju od 2,7 stupnjeva Celzija. Ukupno, studija predviđa dramatičan nestanak ledenjaka diljem svijeta: pri zagrijavanju od 2,7 stupnjeva Celzija, 79 posto ledenjaka globalno izumrlo bi do kraja stoljeća, a taj bi se udio povećao na 91 posto pri 4 stupnja. Otopljavanje će se nastaviti i nakon 2100. godine, dodaju istraživači.

Drastično smanjenje emisija koje zagrijavaju planet moglo bi, međutim, spasiti desetke tisuća pojedinačnih ledenjaka, pri čemu bi se stopa izumiranja usporila na 55 posto pri 1,5 stupnja Celzija i 63 posto pri 2 stupnja.

Brzina nestajanja iznenadila je čak i same znanstvenike, rekao je Van Tricht. Oko sredine stoljeća, kada gubitak ledenjaka dosegne vrhunac, ‘na globalnoj razini gubimo 2.000 do 4.000 ledenjaka godišnje’, ovisno o razini zagrijavanja. ‘Što znači da, ako danas pogledate Alpe, broj svih ledenjaka koje ondje imamo, taj se broj na globalnoj razini izgubi u samo jednoj jedinoj godini.’