'O lokaciji nuklearke će odlučivati struka'

Ministar Ante Šušnjar je podsjetio da je početkom godine u njegovu ministarstvu osnovana radna skupina za nuklearnu energiju.

'Ja bih rekao da se samo ne razmišlja, nego i operativno radimo na realizaciji tog projekta. Prvi korak je bio osnivanje radne skupine koja radi na izmjenama i donošenju zakona o nuklearnoj energiji. Nadam se da će do kraja godine zakon biti pred Saborom i usvojen', rekao je Šušnjar, prenosi HRT.

Pritom je naglasio da to nije ideološko nego strateško pitanje kazavši: 'Ako želimo biti energetski neovisna zemlja, moramo ići u tom smjeru. To je smjer kojim ide cijeli moderni svijet i bez toga nema energetske neovisnosti'. Istaknuo je da EU u svom višegodišnjem financijskom okviru predviđa 240 milijardi eura za ulaganja u nuklearnu energiju. Na pitanje o mogućoj lokaciji nove nuklearne elektrane odgovorio je da će o tome odlučivati struka.

'U radnoj skupini su ljudi koji znaju o nuklearnoj energiji, a razvijamo i suradnju s našim učilištima. Dominantno hrvatska pamet sudjelovala je u izgradnji nuklearne elektrane Krško. Želimo revitalizirati studij nuklearne energetike na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, kako bi se odgojili novi kadrovi za izgradnju i upravljanje takvim elektranama u Hrvatskoj', istaknuo je. Ministar je naglasio da Hrvatska iz Nuklearne elektrane Krško danas dobiva oko 16 posto energije. Sama ta činjenica, dodao je 'dovoljno govori koliko je nuklearna energija bitna. To je bazna energija koja nam je potrebna uz sve obnovljive izvore energije, jer stabilizira mrežu i sustav'.

Kazao je da je hrvatska energetika danas prožeta privatnim interesima i težnjom za zaradom, ali da država mora voditi računa o državnom interesu.

Medaković: Rizici nuklearnih elektrana izuzetno niski

'Rizici postojećih nuklearnih elektrana, onih koje se danas grade i koje su u pogonu, izuzetno su niski. U kontekstu svakodnevnih rizika oni su potpuno zanemarivi', rekao je Član Uprave Nuklearne elektrane Krško Saša Medaković. Dodao je da je Krško dovedeno na razinu elektrana nove generacije i da je s novim sustavom unaprijeđeno reda veličine stotinjak puta u odnosu na izvorni projekt.

'Nesreće koje su se događale u prošlosti bile su posljedica ljudskih pogrešaka ili izuzetno velikih vremenskih i seizmičkih događaja, koji su bili izvan projektnih okvira. Nove elektrane i postojeće s unapređenjima daleko su iznad tih rizika. Može se reći da su nuklearne elektrane izuzetno sigurni objekti', naglasio je.

Ćorak: Postojala lokacija, moratorij nakon Černobila

Osnivač i vlasnik Instituta za nuklearnu energiju Inetec Duško Ćorak podsjetio je da je još 1970-ih postojao plan da se nakon Krškog gradi i nuklearna elektrana u Hrvatskoj.

'Potpisan je međurepublički sporazum da će se prva elektrana graditi u Sloveniji, a druga u Hrvatskoj. Već 1975. započeli smo intenzivne aktivnosti na pripremi lokacija. Istraživanje lokacije traje 5 do 10 godina i vrijedi oko 100 milijuna eura. Mi smo proveli kompletno istraživanje i u konačnici se orijentirali na dvije lokacije – Prevlaku kod Ivanićgrada i Dunav', rekao je Ćorak. Objasnio je da je za Prevlaku bila planirana jedna jedinica, a za Dunav četiri bloka snage po 1300 megavata. Do 1987. bio je izrađen preliminarni sigurnosni izvještaj, studija utjecaja na okoliš i raspisan tender za Prevlaku. Ponude su dali Westinghouse, Framatome i Rosatom, istaknuo je. Ćorak je podsjetio da je nakon nesreće u Černobilu 1986. godine donesena odluka o moratoriju.

'Nakon toga sve aktivnosti su stale. Na Dunavu je završena studija utjecaja na okoliš oko 1990. godine, ali je prioritet bila Prevlaka. Da je došlo do realizacije projekta, sigurno bih bio uključen u njega. Žao mi je što nije, ali mi je s druge strane drago da sam stvorio Inetec', rekao je.

'Velik zalogaj, ali izvediv': Izgradnja povezana s politikom

Saša Medaković naglasio je da je danas izgradnja nuklearne elektrane znatno zahtjevnija nego prije 40 godina.

'Sam regulatorni sustav, ishođenje dozvola i umeštanje objekta u prostor daleko su kompleksniji i dugotrajniji nego tada. Pregovori s izvođačima također su zahtjevni jer ih je malo na tržištu, a sve je prepleteno političkim interesima i ucjenama. Politika i nuklearstvo su neodvojivi', rekao je Medaković. Dodao je da nuklearna elektrana nije samo elektrana, nego čitav ekosustav. Potrebne su tvrtke koje će je podržavati, istraživačke aktivnosti i odlagališta za radioaktivni otpad i istrošeno gorivo. 'Velik zalogaj, ali izvediv', zaključio je.

Šušnjar: Projekt traje više od deset godina

Ministar Ante Šušnjar naglasio je da bi gradnja zahtijevala najmanje pet do deset godina, pa i više, uz pretpostavku političkog konsenzusa.

'Bitno je donijeti zakonodavni okvir i osnovati regulatorno tijelo. Paralelno već razgovaramo s ponuđačima tehnologija da evaluiramo što je za nas najpogodnije', rekao je. Dodao je da je hrvatska vlada svoj smjer predstavila i na inicijativi Tri mora u Varšavi te da Hrvatska uživa snažnu međunarodnu podršku.

Ćorak: Mali modularni reaktori sve prisutniji

Duško Ćorak podsjetio je da se u svijetu sve više razvijaju mali modularni reaktori.

'Danas postoji više od 80 projekata. Naša tvrtka Inetec uključena je u razvoj i testiranje dvaju modularnih reaktora. Definicija modularnog reaktora podrazumijeva snagu do 470 MW, a postoje i rješenja poput Rolls-Roycea ili Westinghousea koja se temelje na postojećim tehnologijama', pojasnio je. Naglasio je da postoje i inovativni koncepti, poput onoga tvrtke Terrapower Billa Gatesa.

'Ti reaktori rade na nižim tlakovima, a višim temperaturama, s većom učinkovitošću i fleksibilnošću. Postoje i sustavi hlađeni olovom koji donose veću sigurnost i učinkovitost. Nuklearna tehnologija danas nudi rješenja koja mogu odgovoriti i na izazove obnovljivih izvora', rekao je Ćorak.

Slovenija ozbiljno razvija projekt Bloka 2

Saša Medaković istaknuo je da slovenska vlada i tvrtka GEN već dulje razvijaju projekt Bloka 2 u Krškom, koji bi bio novo postrojenje uz postojeću elektranu.

'Mi nismo izravno uključeni, već kroz postupak donošenja prostornog plana u kojem ćemo dati primjedbe i prijedloge kako bi se zaštitila postojeća elektrana', rekao je. Dodao je da Slovenija s projektom ide ozbiljno naprijed. Procjenjuje se da bi Blok 2 mogao stajati oko 11 milijardi eura, no kritičari procjenjuju da bi trošak mogao narasti i do 16 milijardi. Ćorak je podsjetio na primjer Barake u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, gdje su četiri bloka izgrađena za 22 milijarde dolara u roku od sedam godina, dok su u SAD-u neki projekti propali uz daleko veće troškove.

Hrvatska nije dobila ponudu

Ministar Ante Šušnjar naglasio je da Hrvatska nije dobila službenu ponudu.

'Kao vlada i ministarstvo nismo dobili nikakav dokument. Vrlo jasno mogu reći da službene ponude da Hrvatska sudjeluje u Bloku 2 - nema', potvrdio je ministar Ante Šušnjar. Podsjetio je da Hrvatska i Slovenija imaju uspješnu suradnju kroz Krško više od 40 godina.

'Zainteresirani smo za sudjelovanje isključivo po istom modelu. Ako i ne uđemo u projekt, bit ću sretan ako Hrvatska sama izgradi nuklearnu elektranu', rekao je.