MEĐUNARODNO ISTRAŽIVANJE

Hrvatska djeca više jedu, piju i puše od europske

  • Autor: Hina/tportal.hr
  • Zadnja izmjena 02.05.2012 16:12
  • Objavljeno 02.05.2012 u 16:02
pretilost djece sendvič

pretilost djece sendvič

Izvor: Guliver/Thinkstock / Autor: iStockphoto

U Hrvatskoj 19 posto djece živi u obiteljima slabog imovinskog statusa, 48 posto je srednjeg, a 33 posto dobrog imovinskog stanja, što Hrvatsku svrstava u donju trećinu od ukupno 39 zemalja u kojima je provedeno istraživanje o povezanosti zdravlja i ponašanja djece školske dobi.

Dodatne analize pokazale su da djeca lošijeg imovinskog stanja češće svoje zdravlje procjenjuju lošim, lošije se hrane, imaju više subjektivnih zdravstvenih simptoma i manje su tjelesno aktivna, rekla je, predstavljajući danas rezultate, voditeljica istraživanja u Hrvatskoj Marina Kuzman iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Međunarodno istraživanje ponašanja u vezi sa zdravljem djece dobi od 11, 13 i 15 godina (HBSC) provedeno je 2009. i 2010. godine uz potporu Svjetske zdravstvene organizacije u 39 zemalja Europe i Sjeverne Amerike, a njime je obuhvaćeno niz područja koja imaju utjecaj na zdravlje, način života i ponašanje mladih.

Istraživanje je pokazalo i da mladi u Hrvatskoj više od europskog prosjeka žive sjedalačkim načinom života - sjede za računalom, igraju igrice i gledaju televiziju više od dva sata dnevno.

U odnosu na prosjek, hrvatska djeca su deblja, više puše (21 posto djevojčica i 19 posto dječaka) i konzumiraju alkohol, a po nezadovoljstvu školom nalazimo se u samom europskom vrhu.

Što se tiče ranog stupanja u seksualne odnose nalazimo se ispod europskog prosjeka s 13 posto djevojčica i 26 posto dječaka koji su u Hrvatskoj izjavili da su prije 16. rođendana imali odnose. Također, ispod prosjeka smo i po učestalosti međuvršnjačkog zlostavljanja, koje, istaknuto je, pokazuje tendenciju smanjivanja.

U odnosu na druge europske zemlje, u Hrvatskoj iznadprosječan broj djece živi u potpunim obiteljima, a po eksperimentiranju s marihuanom nalazimo se ispod europskog prosjeka.


Istraživanje je nadalje pokazalo da uz socioekonomski status, na 'zdravo ponašanje' značajno utječu i spolne razlike. Djevojke se ponašaju općenito zdravije – pravilnije se hrane, manje piju slatka pića, ali su nezadovoljnije svojim tijelom i izgledom i češće su na redukcijskim dijetama.

Dječaci su tjelesno aktivniji od djevojčica, ali se u drugim područjima ponašaju rizičnije. U svim dobnim skupinama više se ozljeđuju, više puše i više piju od djevojčica, te češće eksperimentiraju s marihuanom. Dječaci su češće uključeni i u vršnjačko zlostavljanje.

Komunikacija s roditeljima je za majke jednaka za oba spola, a dječaci bolje komuniciraju s očevima u svim uzrastima.

Uočene razlike sugeriraju važnost socijalnih i kulturalnih čimbenika, ističe se u zaključcima istraživanja uz napomenu da je razumijevanje tih razlika preduvjet za oblikovanje uspješnih i ciljanih intervencija.

Prva međunarodna studija o zdravlju djece školske dobi provedena je u školskoj godini 1983./84. i od tada se istraživanje provodi svake četiri godine, a podaci iz svih zemalja uvrštavaju se u međunarodnu bazu podataka koju održava Sveučilište u norveškom Bergenu.

U Hrvatskoj je istraživanje prvi put provedeno u 2001./2002. godini i od tada se provodi svake četiri godine.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi