HRejting o tome koliko Hrvati razvrstavaju otpad, u kojem dijelu zemlje se to najmanje radi i koji su glavni razlozi zašto ne odvajaju

Razvrstavaju li, ako ne zašto ne, što najviše, koje su prepreke neka su od pitanja postavljenih u istraživanju. Točno 40,7 posto ispitanika izjasnilo se da u potpunosti razvrstava, 23,8 djelomično, 32,6 posto da ne razvrstavaju uopće. No, naravno, nije ista situacija u svim krajevima zemlje. Najsavjesniji su na sjevernom dijelu Jadrana, 57 posto ih kaže da razvrstava u potpunosti, slijedi sjeverozapadna Hrvatska s 55,1 posto, Zagreb i okolica 43,6 posto. Najmanje u potpunosti razvrstavaju Dalmatinci, svega 25,1 posto, pokazalo je istraživanje HRejting HRT-a.

Pitali su građane zašto ne razvrstavaju otpad. Kao glavni razlog naveli su da nemaju uvjete u domaćinstvu, desetak posto prstom je uperilo u lokalnu vlast koja nije stvorila uvjete za razvrstavanje, a 3,2 posto je priznalo da su jednostavno lijeni. Što građani najviše odvajaju, a što najmanje? Ispitivanje je dalo očekivane rezultate. Stvorili smo naviku odvajati papir, plastiku, metalnu ambalažu i limenke, međutim oko ulja od kuhanja i lijekova se ipak znatno rjeđe potrudimo.

Više od 50 posto Dalmatinaca, oko 50 posto stanovnika središnje i gorske Hrvatske, gotovo 50 posto stanovnika Zagreba i okolice, kao i Slavonije, Baranje i Srijema smatra da gradovi i općine nisu spremni za gospodarenje s otpadom. Sjever Hrvatske, kako kopneni tako i morski, svojim lokalnim upravama dao je bolju ocjenu, onih koji smatraju da gradovi i općine nisu spremni je na Sjevernom Jadranu 38,3 posto, u sjeverozapadnoj Hrvatskoj 27,5. Učestalost odvoza otpada, tema o kojoj se često raspreda, naročito u Zagrebu u zadnje vrijeme, naišla je ipak na manje kritike. Diljem zemlje mahom je oko 30 posto onih koji smatraju da bi se otpad trebao češće odvoziti. Istraživanje je provedeno na uzorku od 1400 ispitanika od 17. do 19. listopada. Najveća pogreška iznosi +/- 2,95%, a razina pouzdanosti 95%.