Ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku dodatno pojačavaju posljedice suše, ekstremnih vrućina i visokih troškova proizvodnje, a najveći pritisak očekuje se na cijene pšenice, što bi se s vremenom moglo preliti na kruh, tjesteninu i niz drugih proizvoda.

Prema procjeni Oxford Economicsa, globalne cijene hrane u 2026. mogle bi porasti 11,8 posto, a u 2027. još 4,8 posto. Najviše bi trebali poskupjeti poljoprivredni proizvodi, prije svega žitarice, voće i povrće, kao i mliječni proizvodi.

Europski poljoprivrednici ove se godine istodobno bore s nekoliko problema. Ekstremne vrućine i suša oštetile su usjeve, dok su cijene energije i gnojiva visoke, dijelom i zbog ratova u Ukrajini i na Bliskom istoku.

Europsko udruženje trgovaca žitaricama i uljaricama Coceral zbog toplinskog je vala u srpnju izvanredno snizilo procjenu ovogodišnje žetve u 27 članica Europske unije i Ujedinjenom Kraljevstvu. Umjesto ranije očekivanih 295,5 milijuna tona sada se predviđa 286,6 milijuna tona žitarica. Za usporedbu, prošle je godine požnjeveno 310 milijuna tona.

Teška situacija očekuje se i u Njemačkoj, gdje bi žetva žitarica zbog suše i toplinskih valova mogla pasti sedam posto. Njemačko udruženje poljoprivrednika procjenjuje proizvodnju na 41,9 milijuna tona.

Ratovi podižu troškove proizvodnje

Posljedice vremenskih ekstrema samo su dio problema. Poljoprivrednicima rastu troškovi zbog poremećaja u opskrbi naftom i drugim sirovinama nakon blokade Hormuškog tjesnaca povezane s ratom.

Tomas Dvorak, viši ekonomist Oxford Economicsa, za Euronews Business rekao je da najveći utjecaj na globalne cijene hrane trenutačno ima ‘američko-iranski rat i njegov utjecaj na inpute u proizvodnji hrane, prije svega na naftu odnosno dizel, prirodni plin i gnojivo’.

Prema podacima Oxford Economicsa, globalne cijene dizela u srpnju su bile 36 posto više nego godinu prije, čemu su pridonijeli poremećaji u Hormuškom tjesnacu. Istodobno se očekuje da će cijene gnojiva ove godine porasti 22 posto.

Velik utjecaj na tržište hrane i dalje ima i rat u Ukrajini. Žitarice čine četvrtinu globalnog indeksa cijena hrane, a Rusija i Ukrajina zajedno osiguravaju nešto manje od 30 posto svjetskog izvoza pšenice i više od deset posto izvoza kukuruza.

Napadi na ruske i ukrajinske luke, terminale za utovar i brodove te poremećaji izvoza preko Crnog i Azovskog mora mogli bi ugroziti kapacitete za izvoz 86 milijuna tona žitarica godišnje. Od toga se 52 milijuna tona odnosi na Rusiju, a 34 milijuna na Ukrajinu, što zajedno odgovara gotovo 17 posto ukupnog svjetskog izvoza žitarica.

Prema podacima UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), cijene prehrambenih sirovina u srpnju su na globalnoj razini bile jedan posto više nego godinu prije. Žitarice su poskupjele 6,9 posto, a biljna ulja približno 17,3 posto.

Ipak, rast indeksa Oxford Economicsa ne znači da će cijene u trgovinama porasti u istom postotku. Indeks prati cijene sirovina, dok konačna maloprodajna cijena ovisi i o nizu drugih troškova. Prognozirani ovogodišnji rast usto je i dalje niži od 14,2 posto, koliko su globalne cijene hrane porasle 2022. godine.

Pšenica pod najvećim pritiskom

‘Najteže će biti pogođeni poljoprivredni proizvodi – žitarice, voće i povrće – te mliječni proizvodi’, rekao je Dvorak, objašnjavajući da su upravo te skupine posebno izložene posljedicama suše i visokih temperatura.

‘To će se preliti i na cijene prerađenih proizvoda, poput kruha, sira, vina i ulja’, dodao je. S druge strane, očekuje se da će meso biti manje pogođeno.

Posebno je osjetljiva pšenica, čiji uzgoj zahtijeva velike količine gnojiva. Istraživači očekuju da bi njezina cijena u trećem tromjesečju 2026. mogla biti čak 36 posto viša nego godinu prije i dosegnuti 6,92 dolara po bušelu, odnosno količini od približno 27 kilograma.

To je važno jer pšenica ulazi u širok raspon svakodnevnih prehrambenih proizvoda – od kruha i tjestenine do žitarica za doručak i keksa.

Kada bi poskupljenja mogla stići do trgovina?

Potrošači bi posljedice najprije mogli osjetiti kod svježe hrane.

‘Kod svježe hrane, prije svega voća i povrća, učinak će biti relativno brz i vjerojatno vidljiv u potrošačkim cijenama za dva do tri mjeseca. Kod prerađene hrane vremenski je odmak obično dulji zbog vremena potrebnog za žetvu i preradu. Najveći učinak na potrošačke cijene tu očekujemo za otprilike šest do devet mjeseci’, objasnio je Dvorak.

To znači da bi se poremećaji na cijenama svježe hrane mogli početi osjećati između listopada i studenoga 2026., dok bi najizraženiji učinak na prerađene proizvode mogao uslijediti između veljače i svibnja 2027.

Jed Cartledge, ekonomist za poljoprivredne sirovine u Oxford Economicsu, upozorava da bi cjenovni udar mogao biti i snažniji od sadašnjih prognoza. Puni učinak napada na području Crnog mora još nije poznat, a snažan El Niño mogao bi ugroziti usjeve i izvan Europe.

Postoji, međutim, i faktor koji bi mogao ublažiti dio poremećaja. Ako cijene pšenice dovoljno porastu, skuplji alternativni izvozni pravci mogli bi postati komercijalno isplativi i tako nadomjestiti dio izgubljenih kapaciteta.