Ruski državljanin Oleg Levuškin našao se u središtu istrage o neuspjelom sabotažnom napadu na zračnu luku Leipzig/Halle u Njemačkoj. Istražitelji sumnjaju da je upravo on organizirao operaciju u kojoj je dron natovaren eksplozivom udario u parkirani ukrajinski teretni zrakoplov Antonov An-124.
Prema zajedničkoj istrazi The Telegrapha i Welt am Sonntaga, dron je nosio 1,8 kilograma eksploziva Semtex. Nakon udara u krilo zrakoplova pao je na pistu, no eksploziv se nije aktivirao.
Posljedice su mogle biti znatno ozbiljnije. U Antonovu se u tom trenutku nalazilo oko 25 tisuća litara goriva, zbog čega istražitelji procjenjuju da je eksplozija mogla izazvati veliki požar i teško oštetiti zračnu luku. Leipzig/Halle pritom je jedno od važnih logističkih čvorišta preko kojih se doprema pomoć Ukrajini.
U Njemačku stigao preko Turske
Povjerljivi obavještajni dokumenti iz Njemačke, Litve i Poljske navodno pokazuju da je Levuškin ovog ljeta preko Turske doputovao u Njemačku kako bi pripremio operaciju.
Tjedan dana prije napada unajmio je automobil u Berlinu, a podaci o njegovu kretanju upućuju na to da je posjećivao nekoliko lokacija za koje se sumnja da su korištene za skrivanje oružja i eksploziva. Nekoliko dana prije samog napada navodno je izviđao i zračnu luku Leipzig/Halle.
Njemački istražitelji vjeruju da je Levuškin organizirao pripremu eksploziva, dok je neposredno izvođenje napada povjerio Andreju Karšakouu, bjeloruskom državljaninu kojeg obavještajci opisuju kao ‘potrošnog agenta’.
Karšakouov DNK pronađen je na komadu rukavice pričvršćenom uz improviziranu antenu nedaleko od zračne luke. Istražitelji vjeruju da je antena služila za upravljanje dronovima.
Istražitelji pronašli vezu s GRU-om
Levuškin se godinama povezuje s visokopozicioniranim pripadnikom ruske vojne obavještajne službe GRU. Riječ je o Denisu Smoljaninovu, za kojeg litavska obavještajna služba tvrdi da vodi odjel za Ukrajinu unutar GRU-a te sudjeluje u organiziranju tajnih sabotažnih operacija u Europi.
Njemački i litavski obavještajci slučaj iz Leipziga ne promatraju kao izoliran incident, već ga povezuju sa širom mrežom ruskih sabotažnih operacija. U tom kontekstu posebno se spominje jedinica GRU-a 29155, čiji su pripadnici obučeni za rad s eksplozivom i stvaranje mreža agenata.
Dodatnu sumnju potaknule su sličnosti između eksplozivne naprave pronađene u Leipzigu i naprava otkrivenih tijekom drugih operacija u Poljskoj i Litvi. Litavske vlasti pronašle su više gotovo identičnih spremnika s eksplozivom, a forenzička analiza pokazala je da su neki njihovi dijelovi izrađeni istom opremom.
I požari povezani s Rusima?
Široj ruskoj kampanji obavještajne službe pripisuju i niz požara i drugih sabotaža zabilježenih posljednjih godina, uključujući požare povezane s paketima poslanima diljem Europe.
Prema procjeni njemačkih sigurnosnih službi, takve operacije trebale bi među Europljanima stvoriti osjećaj nesigurnosti i povećati političku cijenu potpore Ukrajini.
Rusko veleposlanstvo u Berlinu odbacilo je optužbe i poručilo da je riječ o ‘novom valu antiruske histerije u Europi’. Tvrde da se takvim optužbama pokušavaju opravdati sve veća europska izdvajanja za obranu.