Inflacija cijena hrane u europodručju posljednjih mjeseci slabi, no ekonomisti upozoravaju da bi računi u trgovinama ponovno mogli rasti. Smatraju da će ovogodišnji rast cijena energije i gnojiva te ekstremni vremenski uvjeti imati odgođeni učinak, a da bi ljetni toplinski valovi mogli biti veći pokretač rasta cijena hrane od rata SAD-a i Izraela s Iranom
Analitičari Oxford Economicsa i Deutsche Banka očekuju da će se inflacija cijena hrane ponovno ubrzati 2027. godine, kada se viši troškovi energije i sirovina preliju kroz cijeli opskrbni lanac. Poljoprivrednici ih najprije sami snose, a tek potom dolaze do prerađivača, distributera i trgovaca, prenosi Euronews.
Oxford Economics procjenjuje da će inflacija cijena hrane u europodručju porasti s 1,6 posto, koliko je iznosila u lipnju ove godine, na oko tri posto tijekom 2027. Sami vremenski uvjeti mogli bi je povećati za jedan postotni bod, a učinak skupljih sirovina bit će manji, ali i dalje značajan.
Ekonomisti ističu da je nestašica gnojiva nakon poremećaja u Hormuškom tjesnacu bila blaža od očekivanja, no ipak će smanjiti prinose. Deutsche Bank procjenjuje da bi proljetni rast cijena sirovina mogao povećati cijene hrane u europodručju za oko 0,8 posto u sljedećih godinu dana.
vezane vijesti
Skuplja energija i gnojivo
Cijena nafte Brent tijekom sukoba skočila je s oko 72 na 118 dolara po barelu i potom se djelomično spustila, a sličan obrazac zabilježen je i kod cijena ureje. Iako se tržišta postupno smiruju, nove napetosti na Bliskom istoku ponovno povećavaju rizik od inflacije.
Skuplja energija i gnojiva, dakako, povećavaju troškove proizvodnje hrane, ali njihov se učinak na maloprodajne cijene obično vidi tek nakon nove žetve.
Prema procjeni Eurostata, inflacija cijena hrane u europodručju pala je s 2,5 posto u prosincu 2025. na 1,6 posto u lipnju 2026., što je najniža razina od sredine 2021. godine.
Niže cijene poduprli su dobra prošlogodišnja žetva, višak sirovog mlijeka, stabilizacija cijena kakaa, čokolade i kave te pad cijena maslinova ulja i energije. Deutsche Bank navodi da je doprinos mliječnih proizvoda, šećera i kave inflaciji oslabio, a meso je i dalje najveći pokretač rasta cijena.
Oxford Economics ističe da je gotovo polovica prehrambenih proizvoda u posljednja tri mjeseca pojeftinila te očekuje da će inflacija cijena hrane ostati umjerena do kraja godine. Zbog toga je snizio prognozu inflacije što se tiče alkohola, duhana i hrane u 2026. godini na 2,1 posto, ali upozorava da će rast cijena samo kasniti.
Toplinski valovi kao glavni rizik
Oxford Economics smatra da će upravo ovogodišnje ekstremne vrućine imati veći utjecaj na cijene hrane od poremećaja na tržištu sirovina. 'Smatramo da će ovogodišnji toplinski valovi sljedeće godine snažnije pogurati cijene hrane nego rat', navode ekonomisti.
Šteta na usjevima već se smatra neizbježnom, a novi toplinski valovi mogli bi dodatno smanjiti prinose. Mogući snažan El Niño povećava rizik od novih poremećaja, zbog čega Oxford Economics očekuje da će vremenski uvjeti sami povećati inflaciju hrane za oko jedan postotni bod i pogurati je prema tri posto 2027. godine. Najveći rast cijena očekuje se u prvoj polovini te godine.
Oxford Economics pritom se poziva na istraživanje Europske središnje banke iz 2023., prema kojem više temperature povećavaju inflaciju cijena hrane i do godinu dana nakon ekstremnih vremenskih događaja.
ECB procjenjuje da bi do 2035. godine klimatske promjene mogle povećati godišnju inflaciju cijena hrane za između 0,92 i 3,23 postotna boda. Kako se klima mijenja, toplinski valovi uzrokovat će veće gubitke uroda i snažniji rast cijena hrane nego danas.
