Od početka godine požari su zahvatili više od 370 milijuna hektara u 80 zemalja, područje veće od Francuske, Španjolske i Njemačke zajedno. Gorjele su savane subsaharske Afrike, prašume Južne Amerike, dijelovi Kanade i turistička područja na europskoj obali.

Znanstvenici za The Independent upozoravaju da su razmjeri požara i ekstremnih vrućina bez presedana u novijoj ljudskoj povijesti. Klimatske promjene, kažu, pridonose tome da se požari brže šire te postaju snažniji i manje predvidljivi.

Europa među najteže pogođenima

Prema podacima navedenima u izvorniku, samo je u Europi ove godine izgorjelo više od 550.000 hektara. Preliminarne procjene štete kreću se između 15,6 i 19,1 milijardu eura, a u Španjolskoj i Francuskoj evakuirano je više od 300.000 ljudi.

'Svjedočimo ekstremnim požarima, kakve dosad nismo viđali. Najgori požari danas su gori nego što su bili oni čak i u relativno nedavnoj prošlosti', rekao je dr. Theodore Keeping, stručnjak za njih s Imperial Collegea u Londonu.

Prema njegovim riječima, ekstremniji su i po učestalosti i po intenzitetu, premda se ukupna opožarena površina na globalnoj razini smanjuje zbog promjena u načinu korištenja zemljišta.

Posebno zabrinjava činjenica da se ozbiljni požari sve češće pojavljuju u dijelovima Europe u kojima su nekoć bili znatno rjeđi.

'Francuska već ima ekstremnu požarnu sezonu dok su sjevernije zemlje, uključujući Njemačku, Nizozemsku, Poljsku, Norvešku i Ujedinjeno Kraljevstvo, zabilježile požare i emisije daleko iznad uobičajenih vrijednosti te se približavaju potencijalno rekordnim godinama', rekao je Joe McNorton iz Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze.

Francuska u najtežoj krizi od Drugog svjetskog rata

Požari su zahvatili velike dijelove francuske obale, a vatra se približila Bordeauxu te je francuski predsjednik Emmanuel Macron opisao tu situaciju kao najtežu krizu od Drugog svjetskog rata. S ozbiljnim požarima borila se i Grčka, zemlja koja je na njih tradicionalno znatno bolje pripremljena.

'Nije više riječ samo o tome gdje požari izbijaju, nego i o tome koliko ekstremni postaju', upozorio je Mark Parrington iz Copernicusove službe za praćenje atmosfere.

Njihovi razmjeri počeli su opterećivati i europske interventne službe. Francuska je pokušavala osigurati dodatne protupožarne zrakoplove, a satelitska tvrtka ICEYE u jednom je trenutku istodobno pratila 11 velikih požara diljem Europe.

'Službe više ne biraju između jednog požara i redovitih intervencija, već između nekoliko njih istodobno, često bez jasnog pregleda situacije zbog dima i vatre koja gori noću', rekao je Mike Bennett iz ICEYE-a.

Od Kanade do Afrike

Veliki požari zahvatili su i Sjevernu Ameriku, a u dijelovima Kanade to je dovelo do ozbiljnog pogoršanja kvalitete zraka. Pojavili su se čak i u Nunavutu, području na kojem ne izbijaju svake godine, dok ih je u Kaliforniji do svibnja prijavljeno više od 4000.

Afrika je istodobno zabilježila najveći broj požara među kontinentima. Od svibnja je ondje izbilo gotovo 46 posto svih vatrenih stihija u svijetu, a prema podacima Globalnog informacijskog sustava za požare, prijavljeno ih je više od 191.000. Iako su u prosjeku bili manje intenzivni nego kanadski, njihov broj pokazuje koliko je problem postao raširen.

Požari su tijekom godine zabilježeni i u Australiji, Japanu, Turskoj, Indoneziji i Južnoj Americi. U Čileu je u siječnju poginula 21 osoba, izgorjelo je oko 45.000 hektara, a uništene su stotine kuća. U japanskom Otsuchiju izbio je pak drugi najveći požar u posljednjih 40 godina, zbog kojeg je evakuirana trećina stanovnika.

Stručnjaci: Ovo je smjer u kojem idemo

U pozadini ekstremne požarne sezone nalaze se toplinski valovi tijekom kojih su temperature u Europi dosezale 45 stupnjeva. Požare mogu izazvati prirodni procesi ili ljudi, namjerno ili slučajno, no rast temperatura i dulja sušna razdoblja stvaraju sve povoljnije uvjete za njihovo brzo širenje.

'Trendovi i prognoze pokazuju da ćemo imati sve više vremenskih uvjeta pogodnih za požare. Više vrućih i suhih razdoblja znači i veću vjerojatnost požara. To je smjer u kojem idemo', upozorila je dr. Adriana Ford iz Leverhulmeova centra za požare, okoliš i društvo.

Stručnjaci zato upozoravaju da odgovor više ne može biti ograničen samo na gašenje požara nakon što izbiju, već su potrebni bolje upravljanje zemljištem, protupožarni koridori, odgovarajuća oprema, koordinacija službi i dugoročno planiranje.

'Nikada nećemo moći zaustaviti sve ekstremne požare, ali postoje stvari koje možemo učiniti', zaključila je Ford.