Mjere koje je SAD uveo protiv Rosnjefta i Lukoila prve su američke sankcije uvedene Rusiji otkako se Trump u siječnju vratio na vlast.

Američki ministar financija Scott Bessent rekao je da su one nužne zbog 'Putinovog odbijanja da okonča ovaj besmisleni rat', a pritom je istaknuo kako su Rosneft i Lukoil ključni za financiranje 'ratne mašinerije Kremlja'. Dodao je i da je SAD spreman poduzeti dodatne korake.

Trump je sankcije nazvao 'izvrsnima', no stručnjaci su podijeljeni oko toga hoće li one uistinu usporiti rat i dovesti Vladimira Putina za pregovarački stol. Mnogi smatraju da će sve ovisiti o tome koliko će ih agresivno SAD provoditi, piše The Guardian.

Kakve sankcije su najavljene?

Prema novim mjerama američkog ministarstva financija, zamrzava se sva imovina Rosnjefta i Lukoila u SAD-u, a američkim tvrtkama i pojedincima zabranjuje se poslovanje s njima. Sankcije se također odnose na desetke njihovih povezanih poduzeća. SAD prijeti i tzv. sekundarnim sankcijama financijskim institucijama u inozemstvu koje nastave poslovati s Rosnjeftom i Lukoilom, a među njima bi se mogli naći i bankarski posrednici koji olakšavaju prodaju ruske nafte u Kini, Indiji i Turskoj.

Rosnjeft i Lukoil najveće su naftne kompanije u Rusiji i, prema Bloombergovu izvještaju, zajedno sudjeluju u gotovo polovici ruskog izvoza sirove nafte. Obje su tvrtke prošlog tjedna već bile obuhvaćene britanskim sankcijama, a Europska unija jutros je objavila svoj paket novih mjera protiv Rusije.

Zašto se Trump odlučio na sankcije baš sada?

Tijekom predsjedničke kampanje 2024. godine Trump je obećavao da će 'okončati rat u Ukrajini za 24 sata' ako bude izabran. No nakon povratka u Bijelu kuću suočio se s mnogo težim izazovom nego što je očekivao. Njegove izjave o ratu često su varirale – prošlog mjeseca govorio je da Ukrajina može 'povratiti sav izgubljeni teritorij' dok je ovaj tjedan sugerirao da bi se regija Donbas trebala 'podijeliti' tako da najveći dio ostane pod ruskom kontrolom.

Ovoga je tjedna Trump iznenada odustao od planiranog drugog sastanka s Putinom, nakon što je ruska strana postavila niz preduvjeta koji su izazvali frustracije u njegovoj administraciji. 'Svaki put kada razgovaram s Vladimirom, dobro se sporazumijemo, ali ništa se ne pomakne', rekao je u srijedu.

Iako je do sada odolijevao pritiscima iz Kongresa da Rusiji uvede nove sankcije, nepopustljivost Moskve – uz snažno lobiranje europskih saveznika – očito je promijenilo njegovo mišljenje.

Hoće li sankcije imati efekta?

Prihodi od energetskog sektora čine oko četvrtinu ruskog državnog proračuna, pa bi dodatne sankcije mogle smanjiti sposobnost Rosnjefta i Lukoila da posluju i time pojačati pritisak na Putina.

Marshall Billingslea, bivši dužnosnik ministarstva financija u Trumpovu prvom mandatu, smatra da je prijetnja sankcijama bankama koje posluju s tim kompanijama ključna jer će im otežati uvoz ruskog goriva. 'Čak i ako indijske, kineske ili turske rafinerije žele nastaviti kupovati rusku naftu, njihove bi banke mogle reći – ne.'

Thomas Graham iz američkog Vijeća za vanjske odnose bio je oprezniji: 'Ako Bijela kuća misli da će to dovesti do radikalne promjene u ponašanju Kremlja ili Putinovoj politici, zavarava se. Kremlj se pokazao vrlo vještim u zaobilaženju takvih sankcija.'

Neki stručnjaci procjenjuju da bi tok ruske nafte prema Indiji – zemlji koja je posljednjih godina postala veliki kupac – mogao naglo pasti kao posljedica američkih mjera. Trump već neko vrijeme potiče indijskog premijera Narendru Modija da prekine uvoz ruske nafte, a novi bi paket sankcija mogao ubrzati taj proces, ocjenjuje energetski analitičar Thomas O’Donnell. 'Ovo je vrlo značajno', rekao je O’Donnell. 'Mogli bi Rusiju pretvoriti u propalu petro-državu.'

U konačnici, učinkovitost ovih mjera ovisit će o tome koliko će SAD ustrajno provoditi prijetnje prema stranim bankama koje nastave surađivati s Rosnjeftom i Lukoilom. Administracija Joea Bidena ranije je izbjegla uvođenje sličnih sankcija zbog straha da bi mogle dodatno poskupjeti energente u trenutku u kojem je inflacija napokon bila pod kontrolom.

Stručnjaci upozoravaju da bi Trumpovo predizborno obećanje o održavanju niskih cijena goriva i ublažavanju krize troškova života moglo ograničiti učinak sankcija ako one uzrokuju nagli rast cijene nafte.

Što SAD još može učiniti?

Saveznici Ukrajine i dalje potiču Trumpa da pronađe dodatne oblike potpore Kijevu, a među njima je i plan po kojem bi se ruska sredstva zamrznuta na početku rata iskoristila za financiranje ukrajinske obrane. Europski čelnici ovaj bi tjedan trebali odobriti zajam od 140 milijardi eura (162 milijarde dolara) za Ukrajinu, osiguran upravo tim zamrznutim ruskim sredstvima, a čini se da SAD zasad odustaje od istovjetne inicijative.

Volodimir Zelenski i dalje lobira u Washingtonu za isporuku dalekometnog oružja kojim bi se moglo gađati duboko u ruski teritorij. Međutim zahtjevi Ukrajine za američke krstareće rakete Tomahawk propali su prošlog tjedna nakon Trumpova telefonskog razgovora s Putinom.

Istodobno, kako piše Wall Street Journal, administracija razmatra dopuštanje Ukrajini da koristi dalekometne rakete koje su joj isporučili saveznici, poput britanskih projektila Storm Shadow, za napade na ciljeve duboko u Rusiji, unatoč bojazni da bi to moglo povećati napetosti s Moskvom.

Trump je, međutim, na društvenim mrežama negirao da je ukinuo bilo kakva ograničenja, napisavši: 'SAD nema nikakve veze s tim raketama, odakle god dolazile, niti s onim što Ukrajina radi s njima.'