TVRĐAVA EUROPA

Hoće li Hrvatska ipak postati migrantski hot spot nakon što se hermetički zatvori Schengen?

  • Autor: Ante Srzić
  • Zadnja izmjena 09.07.2018 18:47
  • Objavljeno 09.07.2018 u 18:47
Ilustracija

Ilustracija

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Posljednji dogovori oko šengenske krize u Europskoj uniji sve više ukazuju na mogućnost da će se u Hrvatskoj ili na hrvatskim granicama stvoriti migrantski tzv. hot spot. Unutar Europske unije dogodio se preokret i više migrante ne dočekuju otvorenih ruku, nego se teži jačanju Frontexa i što snažnijim mjerama zaštite vanjskih granica

To se posebno pokazalo na posljednjem sastanku Europskog vijeća, na kojem se raspravljao o centrima za zadržavanje migranata unutar i izvan Europske unije. U prvom redu tu se mislilo na afričke zemlje u koje bi bili vraćeni migranti koji se mediteranskom rutom nastoje domoći Italije, ali sasvim je jasno da se planiraju takvi centri i na drugoj, balkanskoj ruti, koja prelazi preko Hrvatske.

S prvim danom srpnja predsjedanje Europskom unijom preuzela je Austrija na čelu s izrazito protuimigrantski raspoloženom vladom Sebastiana Kurza. Iako se još uvijek ne zna točno što Austrija kani poduzeti, jasno je da žele riješiti problem ilegalne imigracije. Upravo je u Beču predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker najavio jačanje vanjskih granica Europske unije dok je Kurz izjavio da ne dolazi u obzir nastavak politike iz 2015. te da je potreban zaokret.

'U prvoj fazi migrantske krize vrata EU-a bila su provaljena, a sada ulazimo u fazu u kojoj ćemo štititi vanjske granice, koje će biti policijski nadzirane', rekao je izvor iz Komisije novinarima tom prigodom u Beču.

Najgora noćna mora Europske komisije je da će tvrdolinijaški stav Kurza u konačnici dovesti do uvođenja internih graničnih kontrola koje bi mogle u potpunosti potkopati Schengen.

Jasno je da Austrija neće dopustiti da se ponovi 2015. godina te će granicu čvrsto zatvoriti. Iako nigdje nije izričito rečeno da bi kampovi za migrante i izbjeglice koji namjeravaju ući u Europsku uniju mogli biti na području Hrvatske, ako hermetički bude zatvorena šengenska granica, Hrvatska ostaje izvan i osuđena da se sama nosi s ovim problemom.

>>> Migranata je sve više, uvjeti života nemogući: Ovo, jarane, samo Amerika i Evropa mogu riješiti!

Da Beč planira kampove za izbjeglice organizirati na Balkanu, govori i vijest da je kontingent od 56 šatora dopremljen u Bosnu i Hercegovinu iz Austrije i u četvrtak kako bi im se pomoglo riješiti problem smještaja sve većeg broja ilegalnih migranata koji tamo neprestano pristižu, a još se ne nazire nikakvo trajno rješenje za njihovo zbrinjavanje.

  • +9
  • +6

Šuhret Fazlić, migranti u gradu

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Dogovor između Angele Merkel i Horsta Seehofera, kojim je razriješena kriza između CDU-a i CSU-a, partnera u njemačkoj vladajućoj koaliciji, samo je dodatni udarac politici otvorenih vrata u Europskoj uniji. Izbjeglice bi tako trebali biti smještani u objekte granične policije, čime pravno ne bi stupali na njemačko tlo i odatle bi bili protjerivani u zemlje u kojima su prvo registrirani nakon ulaska u EU ili, ako to ne bi bilo moguće, u susjednu Austriju, ukoliko im se odbije zahtjev za azilom.

Ako još pridodamo Italiju, koja odbija primati brodove s izbjeglicama, te otprije negativno prema migrantima raspoložene zemlje takozvane Višegradske skupine, sve govori u prilog tezi da će pritisak migranata i izbjeglica na Hrvatsku biti sve veći. Uostalom, žilet-žica sa slovenske i mađarske strane prema Hrvatskoj još uvijek stoji od posljednjeg migrantskog vala.

>>> Pretvara li se Europa zaista u Orbanovu tvrđavu?

Ranko Ostojić, nekadašnji SDP-ov ministar unutrašnjih poslova, koji je i ravnao krizom 2015. godine, kaže za tportal da izostanak jedinstvene politike EU-a i interni dogovori zemalja Schengena predstavljaju ozbiljan rizik za Hrvatsku.

'Koncentracija migranata u regiji je već ozbiljna, hrvatski kapaciteti popunjeni, a tretiranje Hrvatske kao zemlje prvog ulaska ne da će nas dovesti do hot spota, već će to izazvati ozbiljne incidente. Vlada se izbjegava suočiti s ovim problemom i odbija donijeti integracijsku i migracijsku politiku, a kad kriza bukne, bit će kasno', kazao nam je Ostojić.

  • +10
  • +7

Imigranti

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

S druge strane, u svojim izjavama premijer Andrej Plenković i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović nastoje odavati dojam da sve drže pod kontrolom te ističu da neće dopustiti da Hrvatska postane hot spot.

Prošlog tjedna Plenković je izjavio da u Hrvatskoj uopće neće biti kontroliranih centara za migrante, već će ih biti tamo gdje će pristajati brodovi u Italiji i Malti.

Međutim, Hrvatska se već suočava s ozbiljnim problemima jer se u bihaćkoj regiji, prema nekim procjenama, nalazi dvije tisuće migranata koji žive u neljudskim uvjetima, a samo je pitanje vremena kad će u hrvatski Jadran doploviti brod prepun migranta iz Afrike koji Italija odbije primiti.

Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije, koji se tijekom izbjegličke krize aktivno uključio u pomaganje izbjeglicama, kaže da ne zna što i tko stoji iza toga straha, ali smatra da ne bi bila velika tragedija ni da Hrvatska postane hot spot. Naglasio je da je puno važnije pomoći ljudima, nego se pitati hoćemo li postati hot spot.

Gordan Bosanac

Gordan Bosanac

Izvor: Pixsell / Autor: Matija Habljak/PIXSELL

'Činjenica je da se granice sve više zatvaraju i smatram da će se taj trend uskoro preliti i na Hrvatsku te Bosnu i Hercegovinu, tako da se ni scenarij hot spota vjerojatno neće dogoditi jer će sve zemlje zatvoriti svoje granice, a ići će se i u jače zatvaranje vanjske europske granice', mišljenja je Bosanac.

Moguć je i scenarij da će Bruxelles pokušati što više zatvoriti Schengen, kaže, ali ga neće uspjeti zatvoriti jer je to nemoguće. Objašnjava da ako Schengen zatvore na hrvatsko-slovenskoj granici, onda Hrvatskoj neće biti u interesu zadržavati izbjeglice, tako da to rješenje nije održivo.

'Ono što Europsku uniju sada zanima je da što više zatvori svoje granice jer se tako čuva Schengen', smatra Bosanac i dodaje da se tu dogodio paradoks, jer dok su prije desetak godina svi dežurni širitelji paranoje bili protiv zajedničke vojske i zajedničke kontrole granica Europske unije tvrdeći da se tako gubi suverenitet svake pojedine zemlje, danas o tome postoji snažan konsenzus.

>>> Hoće li hrvatski ulazak u Schengen biti žrtveno janje arbitraže

Za Hrvatsku bi ipak bilo dobro kad bi što prije ušla u Schengen. Premijer Plenković proklamirao je ulazak u Schengen uz primanje u eurozonu kao jedan od glavnih ciljeva Hrvatske u narednom razdoblju. Hrvatska bi tehničke uvjete, prema najavama ministra Božinovića, trebala ispuniti do kraja ove godine, ali ostaju politički, a tu bi moglo zapeti, kao i toliko puta do sada, sa Slovenijom. Službena Ljubljana je neuvijeno zaprijetila Hrvatskoj blokadom ulaska u Schengen sve dok Zagreb ne prihvati odluku arbitražnog suda o granici.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!