Vlada je nedavno prihvatila Plan upravljanja migracijama i azilom do 2030. godine, koji u sebi sadrži pet ciljeva. To su održivo upravljanje migracijama i sprječavanje nezakonitih kretanja, osiguranje učinkovitog i pravednog sustava međunarodne zaštite i prihvata te sprječavanje zlouporaba tog sustava, poticanje zakonitih migracija i zakonitih načina dolazaka, unapređenje politike integracije i socijalne uključenosti te razvoj partnerskih odnosa s trećim zemljama i jačanje suradnje na bilateralnoj i regionalnoj razini, piše Novi list.

Uz to, prihvaćen je i provedbeni akcijski plan do 2027. godine. To je važnu u svjetlu nedavne financijske omotnice EU u iznosu od 140 milijuna eura namijenjenih za sufinanciranje aktivnosti koje su vezane uz provedbu Pakta o migracijama.

Ukupno 37,4 milijuna eura stiže iz Fonda za azil, migracije i integraciju, dok još 102,6 milijuna eura stiže putem Instrumenta za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike. Preostala sredstva bi trebala biti osigurana iz državnog proračuna.

Migranti i azilanti kao prilika

Pad broja stanovnika i njihovo starenje te odlazak mladih u inozemstvo doveo je do kroničnog nedostatka radne snage, što ugrožava gospodarski rast i funkcioniranje javnih sustava, pa se u tom smislu dolazak stranih državljana, napose tražitelja međunarodne zaštite, gleda kao prilika.

Trenutno se migracijska politika temelji na privremenom uvozu radne snage, što nije dovoljno. Migrantski pritisak je velik, a prema riječima posebnog savjetnika ministra demografije i useljeništva, Dražena Živića iz Instituta "Ivo Pilar", mogao bi biti još i veći jer krizna žarišta nisu nestala, već su naprotiv vrlo nestabila.

"Iako je Europa demografski najstariji kontinent, potrebe za radnom snagom neće biti tolike da bi sada baš svatko iz prenapučenih i gospodarski zaostalih prostora pogođenih političkim krizama, mogao ovdje legalno doći. Bit će puno i onih koji će iz različitih razloga ići ilegalnim kanalima. Tu je i pitanje krijumčarenja ljudi, koje je velik biznis u svijetu i sigurno će nastojati ostati 'živahan', dok će krijumčari obećavati ljudima kule i gradove ne bi li kroz 'njihovu mrežu' došli na europski prostor. Dakle, razumljivo je da Europa mora pronaći odgovor na ta pitanja", rekao je Živić.

Treća dimenzija

Stoga se on zalaže za brže i učinkovitije administrativne procedure, što, naglašava, ne znači da će biti manje kontrole. To znači da netko, tko bi možda došao legalno u Europu zbog posla, ne odustane od svog nauma zato jer sve skupa predugo traje.

Pritom naglašava i "treću dimenziju", a to je da brojni migranti stradavaju na svojem putu, ali i ugrožavaju domicilno stanovništvo.

"Olakšavajući je kontekst da su i Rumunjska i Bugarska ušle u Schengen, što je za nas povoljna okolnost. To ne znači da nećemo biti suočeni s migrantima, ali se na određeni način već i vidi u padu broja migranata", kaže Živić.

Pitanje suradnje s "trećim" zemljama je važno i zbog ublažavanja ili potpunog izuzimanja razloga za migriranja.

Svi se bave posljedicama, a ne uzrocima

"Svi se bavimo posljedicama polazaka migranata iz tih država, a ne uklanjaju se uzroci i ne pomaže im se da smanje svoj migracijski kontingent. Naravno da je to najteže i najskuplje, ali je zapravo jedini način da se pritisak migranata smanji, neovisno o kojim je migracijama riječ. Broj migranata neće smanjiti žica na granici ili išta slično, nego samo bolje stanje ili situacija u njihovim vlastitim državama. S tim da nema jedinstvene strategije kako to napraviti", upozorio je Živić.

Stoga bi bolja integracija onih koji su došli značila i potencijalnu spremnost za trajniji ostanak, ustvrdio je Živić te dodao primjer dvadesetak tisuća Ukrajinaca koji žive u Hrvatskoj zbog rata.

"Ne treba im zabraniti da se danas-sutra vrate u Ukrajinu ili odu negdje drugdje, nego im moramo omogućiti uvjete da požele i postanu budući stanovnici Hrvatske pa će nam onda pomoći i u revitalizaciji. Ali to nikako ne ide na način da ih se izolira ili stigmatizira, već da stvarno osjete kako im je Hrvatska poželjela dobrodošlicu. S tim da i oni moraju Hrvatsku kao takvu prihvatiti, što se odnosi i na bilo kojeg drugog migranta. Integracija mora biti obostrana", zaključio je Živić.