MEĐUNARODNA KONFERENCIJA

Picula: Potrebna nam je schengenizacija, a ne militarizacija

  • Autor: Vanja Majetić
  • Zadnja izmjena 08.06.2018 17:02
  • Objavljeno 08.06.2018 u 16:58
tportal

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Ured zastupnika u Europskom parlamentu Tonina Picule

U organizaciji hrvatskog europarlamentarca Tonina Picule u petak je u Orašcu kod Dubrovnika povodom priprema za pristup Hrvatske schengenskom prostoru održana međunarodna konferencija ,Schengen-postignuća i očekivanja, U svojem izlaganju, Picula je naglasio kako Hrvatska svojim geopolitičkim položajem mora pridonositi sigurnosti, istaknuvši pritom kako je našoj zemlji mjesto u Schengenu.

'Ulazak Hrvatske u Schengen bi zaokružilo naše članstvo u Europskoj uniji i omogućilo nam dobiti. Vrijeme je velikih pritisaka na Schengen te mnogi zbog migracija i terorizma preispituju održivost samog Schengena. Hrvatska mora ispuniti sve tehničke uvjete, ali i politički uvjeriti Europsko vijeće da čim prije postane dio tog prostora' kazao je hrvatski europarlamentarac dodajući kako je 120 milijuna eura iz EU fondova vrlo dobro uložen novac za očuvanje vanjskih granica.

Picula je pritom podsjetio kako Hrvatska mora ispuniti 96 preporuka do kraja mandata aktualne Europske komisije, dodavši da je predsjednik EK Jean Claude Juncker jasno kazao kako našu zemlju treba primiti u taj jedinstveni sustav čim ispuni sve tehničke uvjete.

,Nužno je uvjeriti i one koji imaju političke rezerve prema našem članstvu u Schengenu, no to ne smije biti bilateralno pitanje, već zajednički europski odgovor, izjavio je Picula na konferenciji u Orašcu.

,Ulaskom Hrvatske u Schengen ukinuo bi se nadzor na tzv. unutarnjim granicama odnosno na granicama Hrvatske prema članicama EU. Također, Europljani svake godine u Schengenskom prostoru ostvaruju oko 1,25 milijardi putovanja što je posebno važno za Hrvatsku kao izrazito turističku zemlju jer većinu naših gostiju čine upravo državljani EU koji će lakše i s manje kontrola i čekanja na granicama moći doći u Hrvatsku, kazao je Picula.

,Potrebno je jačati povjerenje i sustave sigurnosti, a pitanje je političke mudrosti pronaći balans između jednog i drugog. Umjesto militarizacije, schengenizirajmo granice, jer budućnost Europske unije ovisi o nadograđenom, djelotvornom i proširenom Schengenu.

>>> Vlast likuje zbog skorog ulaska u Schengen. Znate li uopće što je to?

Valja napomenuti kako se sudionicima konferencije prije samog početka u video-poruci obratio Dimitris Avramopoulos, povjerenik Europske komisije za migracije, unutarnje poslove i građanstvo, koji je istaknuo kako privremene kontrole na granicama, a koje je uvelo šest članica EU, moraju biti privremene, a nikako trajne.

,Nužno je međusobno povjerenje, jer Europu moramo ostaviti otvorenom. Uz to, moramo ostvariti ravnotežu mobilnosti i sigurnosti. Rumunjska i Bugarska moraju ući u Schengen odmah, a Hrvatska čim ispuni sve uvjete, zaključio je Avramopoulos.

U radu konferencije sudjelovao je i Sergej Stanišev, potpredsjednik EP LIBE odbora i predsjednik Stranke europskih socijalista, koji je političku blokadu Rumunjske i Bugarske ocijenio skandaloznom, posebice stoga što su još prije sedam godina ispunile sve tehničke uvjete za ulazak u schengensku zonu.

,Za bolju Uniju nužan je kompromis, a ne podjele kojima smo svjedoci. Nismo ušli u Europu kako bi se ona raspala, poručio je Stanišev.

  • +1

Konferencija o Schengenu

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Ured zastupnika u Europskom parlamentu Tonina Picule

Zamjenik glavnog direktora Opće uprave Europske komisije za unutarnje poslove Simon Mordue najavio je u svojem izlaganju kako bi idućih dana trebala biti prihvaćena nova generacija upravljanja granicom kojom će proračun sa sadašnjih 13 narasti na 35 milijuna eura.

,Stav Europske komisije vrlo je jasan. Još prije sedam godina Bugarska i Rumunjska pozitivno su ocijenjene te smo pozvali Europsko vijeće da izloži svoju ocjenu, podsjetio je Mordue.

Konferenciji je nazočio i državni tajnik u ministarstvu unutarnjih poslova Rumunjske Daniel Robert Marin koji je rekao da nedostaci u upravaljanju granicama itekako utječu na svakodnevnicu građana. ,Naš prioritet je osigurati granice suvremenim instrumentima i suradnjom, ali i modernizacijom postojeće infrastrukture. Rumunjska je kao faktor stabilnosti u Europskoj uniji ostvarila značajna ulaganja po tom pitanju, ne samo novcem iz EU fondova, već i iz vlastitog proračuna, kazao je Marin.

>>> Hoće li hrvatski ulazak u Schengen biti žrtveno janje arbitraže

Zamjenik bugarskog ministra unutarnjih poslova Krasikir Cipov rekao je kako Europska unija mora odgovoriti na sve izazove migracijske krize i međunarodnog terorizma, ali i obnoviti schengenski prostor kako je predloženo. Cipov je pritom naglasio kako Bugarska nije sretna postojećim stanjem, dodavši kako sigurnost Unije ovisi o vanjskim granicama gdje se njegova zemlja pokazala kao ravnopravan partner.

Bivša francuska ministrica unutarnjih poslova i aktualna zastupnica u Europskom parlamentu Michele Alliot-Marie naglasila je kako su EU i schengenski sustav u krizi, dok istovremeno populisti sve više propitkuju same temelje Unije, među kojima je i Schengen.

,Migracije i terorizam nisu propust Schengena, no građani istovremeno imaju osjećaj kako taj sustav nije ostvario predbiđenu sigurnost. O samoj dobrobiti Schengena se ionako premalo govori, dok se u zadnje vrijeme sve više postavlja pitanje treba li sustav poboljšati ili ga ukinuti. Schengen mora uključiti sve države članice EU, zaključila je francuska europarlamentarka.

  • +14
  • +11

Sva lica Tonina Picule

Izvor: Pixsell / Autor: Dusko Jaramaz/PIXSELL

Predsjednik saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Ranko Ostojić kazao je, pak, kako trenutno stanje na granicama ,više nije EU, dodajući kako je solidarnost iščezla, a narasla sebičnost.

Potpredsjednik Europskog parlamenta Ioan Mircea Pascu naglasio je kako je Schengen prije svega stvoren da bi se osiguralo funkcioniranje tržišta, dok na terorizam treba odgovoriti borbom protiv radikalizacije, a nikako ne ukidanjem Schengena.

Posebni savjetnik ministra unutarnjih poslova u hrvatskoj vladi Filip Dragović naglasio je kako je prelazak granica, iako u fokusu javnosti, tek mali dio samog Schengena.

,Ukoliko se Schengen sruši, sva ostala njegova postignuća bit će dovedena u pitanje, posebice u sigurnosnom sustavu. Osobno nisam za povratak vojske na granice, što je postalo svjetskim trendom. Podsjećam kako se unazad 22 godine u vodama Sredozemlja utopilo 22.000 ljudi. Stoga nam treba jasnije određenje migracijskih politika, zaključio je Dragović.

Lina Vosyliute, istraživačica pri Centru za europske studije u Bruxellesu kazala je kako schengenski i dublinski sustav ne mogu odvojeno funkcionirati.

,Ukoliko bi se Schengen i raspao, zemlje bi i nadalje morale primati izbjeglice, a teroristi bi i nadalje djelovali. Potrebna je reforma dublinskog sustava, a postavlja se i pitanje trebamo li fleksibilniji Schengen budući da trenutne mjere nisu u duhu Schengena, izjavila je Vosyliute dok je potpredsjednik instituta Strategicon policy Eugen Valeriu Popa zaključio kako Bruxelles trenutno nema jasnu viziju Schengena. ,Izazove treba rješavati pouzdanim alatima, jer u protivnom bi nam oni mogli ponovno pokucati na vratima, zaključio je Popa.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!