Podsjetimo, zastupnici Mosta ustvrdili su da trag cijelog otpadnog biznisa i slučaja Gospić vodi do HGK i Udruženja za sekundarne sirovine, skupljanje i za preradu čije su vodstvo i članovi zapravo kompanije koje se nalaze na uskočkom protokolu, od kojih su najvažnije Cezar i Kemis Termoclean.

Na optužbe koje su iznijeli Mostovi zastupnici, reagirali su iz Hrvatske gospodarske komore priopćenjem u kojem su pojasnili neke stvari.

'Strukovna udruženja su oblik strukovnog povezivanja i organiziranja članica HGK radi unaprjeđivanja rada i poslovanja tvrtki koje obavljaju određenu djelatnost. Matično udruženje određuje se prema NKD djelatnosti. Članovi Udruženja, uključujući i predsjednike, nisu djelatnici HGK i ne primaju naknadu. Udruženje nema pravnu osobnost. Predsjednika i tijela Udruženja biraju same tvrtke članice, tj. struka bira tko će zastupati struku. Svrha je ujediniti poslovne subjekte koji se bave određenim djelatnostima s ciljem uklanjanja administrativnih i drugih prepreka koje se javljaju u poslovanju i pronalaženja odgovarajućeg zakonskog okvira kojim bi tvrtke postale konkurentnije, uključujući i komentiranje prijedloga regulative koja je u javnom savjetovanju. Cilj je i međusobna suradnja i promicanje zajedničkih interesa te iznalaženje rješenja za probleme s kojima se tvrtke susreću na tržištu', pojašnjavaju iz HGK.

Naveli su i niz tema na kojima rade, među kojima je i situacija u Gospiću.

'S ciljem bržeg rješavanja situacije u Gospiću i pronalaska adekvatnog ponuđača, HGK je zahtjev Fonda za iskaz interesa za zbrinjavanje otpada poslao i na sve članice europskog udruženja komora Eurochambres. Tražili smo povećanje transparentnosti i bolju kontrolu obrade u sortirnicama sve dok njihova tehnološka razina ne omogućuje takav stupanj kontrole. Pitanje financiranja izgradnje planiranih Centara za gospodarenje otpadom, u skladu s rokovima predviđenim Planom gospodarenja otpada Republike Hrvatske, kao i dinamika zatvaranja odlagališta, itd', nabrajaju iz HGK te dodaju kako su to teme koje se tiču cijele djelatnosti i pojašnjavaju kako se ne bave 'pojedinačnim poslovnim odlukama ni partikularnim interesima'.

Vezano za prozivku Mostovih zastupnika vezanu uz Burzu otpada ističu kako je ona ustrojena temeljem Plana gospodarenja otpadom Vlade Republike Hrvatske (2017. - 2022.) te ju je kao takvu HGK bila obvezna razviti i implementirati.

S druge strane, Digitalna komora je projekt digitalne transformacije procesa i usluga HGK koji je počeo 2018. i financiran je sredstvima EU.

'U sklopu digitalizacije usluga i alata HGK, i Burza otpada je u kasnijoj fazi razvoja platforme postala dio Digitalne komore. Scenarij da je jedno nastalo zbog drugoga nije točan. Burza otpada nije središte razmjene svog otpada u Hrvatskoj, iako bismo mi kao zagovornici održivog razvoja i kružnog gospodarstva voljeli da se upravljanje otpadom u što većoj mjeri optimizira. Ona nije obvezna, već funkcionira kao specijalizirani oglasnik gdje netko može, ali ne mora objaviti oglas. Njome ne upravlja Udruženje. Za sadržaj objavljenih oglasa odgovorni su poslovni subjekti koji su ih objavili. Na Burzi otpada nisu evidentirani oglasi tvrtki koje su povezane s Josipom Šincekom', ističu na kraju iz HGK.