Posao još nije dogovoren, a za njegovu realizaciju potrebna su odobrenja Washingtona i Kremlja. Predmet prodaje razgranata je mreža Lukoilovih naftnih polja, rafinerija i benzinskih crpki diljem svijeta, koju je ruska kompanija početkom godine procijenila na 20 milijardi dolara. Cijena i konačni uvjeti predložene transakcije zasad nisu poznati.

New York Times se poziva na osam osoba upoznatih s višemjesečnim pregovorima, koje su govorile anonimno. List naglašava da nema naznaka da bi Witkoff ili Kushner osobno zaradili od posla, ali njihove veze s mogućim kupcima nameću pitanja o isprepletanju privatnih poslovnih interesa i američke vanjske politike.

Putin otvorio temu u Kremlju

Ruski predsjednik Vladimir Putin spomenuo je prodaju Lukoilove imovine na sastanku s Witkoffom i Kushnerom u Kremlju 5. rujna, tvrde tri osobe upoznate s razgovorima.

Prema jednom od tih izvora, Putin je predložio dovršetak posla kako bi Rusima pokazao da mogu poslovati sa Sjedinjenim Državama. Američki pregovarači odgovorili su da će raditi na tome, smatrajući da bi dogovor mogao poboljšati odnose s Kremljom i pomoći u snižavanju svjetskih cijena energenata. Za kupce bi transakcija mogla biti unosna jer bi američko odobrenje prodaje omogućilo oslobađanje kupljene imovine od sankcija, čime bi joj porasla vrijednost, piše NYT.

Witkoff i Kushner zagovaraju pristup prema kojem bi mogućnost obnove gospodarskih odnosa sa Zapadom mogla potaknuti Putina na kompromis oko Ukrajine. Trumpova administracija posljednjih je mjeseci pokazala spremnost na pojedine poslove s Rusijom i prije završetka rata, kao znak da ozbiljno razmatra obnovu odnosa s Moskvom.

Visoki dužnosnik administracije potvrdio je NYT-u da su Witkoff i Kushner izravno sudjelovali u pregovorima o financijskim uvjetima američkog državnog ulaganja u posao. Cilj je, tvrdi on, bio osigurati veliku početnu uplatu i udio u dobiti za SAD.

Witkoffova glasnogovornica odbacila je mogućnost sukoba interesa, poručivši da on 'nema sukob interesa ni financijski udio u ovom poslu'. Dodala je da ne prima plaću te da o vlastitom trošku putuje svijetom kako bi u Trumpovo ime pregovarao o miru i povratku talaca.

Tko želi kupiti Lukoilovu imovinu?

Vodeću skupinu zainteresiranih ulagača predvodi američki milijarder Todd Boehly, suvlasnik bejzbolskog kluba Los Angeles Dodgers. Boehly je donirao milijun dolara političkom odboru MAGA Inc., koji podupire Trumpa, te još milijun preko svoje tvrtke Eldridge Industries za Trumpovu inauguraciju.

U kupnji bi sudjelovala i američka Međunarodna razvojna financijska korporacija, poznata kao DFC, državna agencija koja ulaže u projekte u inozemstvu i odobrava im zajmove.

Iz DFC-a tvrde da bi posao ojačao američku gospodarsku sigurnost, podupro vanjskopolitičke ciljeve Washingtona i pridonio nižim cijenama energenata. Prema jednom dužnosniku agencije, ulaganje bi donijelo dobit američkim poreznim obveznicima, ojačalo energetsku sigurnost saveznika i spriječilo da strateška infrastruktura završi u rukama protivnika.

Među većim ulagačima bio bi i konglomerat sa sjedištem u Katru koji kontroliraju braća Moutaz i Ramez Al-Khayyat. Oni već surađuju s Kushnerom i njegovom suprugom Ivankom Trump na financiranju luksuznog turističkog kompleksa vrijednog više milijardi dolara na jugu Albanije.

Drugi važan ulagač bio bi investicijski fond iz Abu Dhabija pod kontrolom šeika Tahnoona bin Zayeda Al Nahyana, savjetnika za nacionalnu sigurnost Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Tahnoon kontrolira i drugi fond koji je kupio velik udio u World Liberty Financialu, kriptokompaniji Trumpove obitelji koju je Witkoff suosnovao. U njezinu poslovanju sudjeluju Trumpovi sinovi i Witkoffov sin. Prema osobi bliskoj Witkoffu, američki je izaslanik u međuvremenu prodao svoj udio u toj kompaniji.

Tahnoon također sudjeluje u nadzoru investicijskog fonda Lunate, jednog od najvećih ulagača u Kushnerovu investicijsku tvrtku.

Pitanja o sukobu interesa

Takve veze zabrinjavaju Hui Chen, bivšu tužiteljicu američkog Ministarstva pravosuđa i stručnjakinju za poslovnu etiku. 'Ovo je alarmantan i vrlo zabrinjavajući splet veza', rekla je za NYT. Smatra da zbog njih treba preispitati kako administracija ocjenjuje pojedine ponuđače i mogu li osobni interesi neprimjereno utjecati na odluku.

Boehlyjeva skupina nije jedina zainteresirana za Lukoilovu imovinu. Američka investicijska kuća Carlyle u siječnju je postigla preliminarni dogovor o kupnji velikog dijela imovine, ali američko odobrenje mjesecima izostaje. U međuvremenu su drugi ponuđači pojačali nastojanja da preuzmu posao.

Prodaju formalno mora odobriti američko Ministarstvo financija, koje nadzire provedbu sankcija. Međutim, osobe uključene u pregovore tvrde da se ključne odluke donose u Bijeloj kući. Glasnogovornica Ministarstva financija poručila je da njegov Ured za kontrolu strane imovine, OFAC, 'provodi vanjsku politiku koju određuje Bijela kuća'.

Sankcije pokrenule prodaju

Trumpova administracija uvela je sankcije Lukoilu prošle godine, predstavljajući ih kao novi pritisak na Putina da zaustavi ubijanje u Ukrajini. Sankcije su rusku kompaniju prisilile na prodaju inozemne imovine, ali su otvorile i poslovnu priliku ulagačima.

Među važnijim dijelovima te imovine su rafinerije u Nizozemskoj, Bugarskoj i Rumunjskoj. One proizvode dizel i kerozin, čija je opskrba otežana od početka rata s Iranom. Rast cijena energenata, navodi NYT, Trumpu daje dodatni razlog da podrži posao koji bi mogao olakšati opskrbu.

Dok se odluka čeka, Ministarstvo financija više je puta produljivalo dozvole za određene transakcije kako bi Lukoilove benzinske crpke u SAD-u i drugi dijelovi njegova poslovanja mogli nastaviti suradnju s financijskim partnerima. Posljednje produljenje vrijedi do 29. listopada.