'ILI MI ILI ONI'

HDZ žestoko kritizirao pučku pravobraniteljicu

  • Autor: Maja Šurina
  • Zadnja izmjena 18.05.2016 14:16
  • Objavljeno 18.05.2016 u 14:16
Lora Vidović

Lora Vidović

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek

Nakon što su odradili glasanje, većina saborskih zastupnika napustila je sabornicu. Dio je otišao na sjednice odbora, a oni koji su ostali u dvorani nastavili su raspravu o izvještaju pučke pravobraniteljice za 2015. godinu

Predstavljajući izvještaj za 2015., pučka pravobraniteljica Lora Vidović kazala je da građani još uvijek nisu dovoljno informirani o svojim pravima, ne znaju kojim institucijama i nadležnim tijelima se trebaju obratiti da zaštite ili da ostvare neko svoje pravo i gube strpljenje uslijed zaista često višegodišnjih i bezuspješnih lutanja po sustavu, i to bilo da se radi o besplatnoj pravnoj pomoći, o pravima iz sustava socijalne skrbi, radnih odnosa ili nekim drugim zakonskim pravima.

'U RH u 2015. 92 tisuće umirovljenika primalo je mirovinu manju od 500 kuna. 38 tisuća stanovnika u 20 jedinica lokalne samouprave potpuno je izvan sustava vodoopskrbe, a raspon cijena vode koju određuju isporučitelji je od devet do čak gotovo 28 kuna po kubiku. Gotovo 20 posto mladih niti se obrazuje niti radi i zbog toga su u opasnosti od potpune socijalne isključenosti. Broj dijagnosticiranih slučajeva melanoma u Hrvatskoj je na razini europskog prosjeka, ali je stopa smrtnosti veća za 50 posto.  Neprihvatljiva i diskriminatorna retorika u javnom prostoru i dalje je snažno prisutna', pobrojala je Lora Vidović samo dio problema o kojima govori izvješće za 2015. godinu.

Vidović kaže kako je sve bolja suradnja s lokalnim razinama, ali da neka nadležna tijela ne odgovaraju ažurno ili ignoriraju postupanje pravobraniteljice, a pobraja nekoliko ministarstava, Sveučilište u Zagrebu, KBC Zagreb i DUUDI.

Građani su lani, kaže, najviše primjedbi imali na rad pravosuđa, pa se na svim razinama vlasti i upravljanja mora uložiti više napora u sprečavanje kršenja ljudskih prava i sloboda te diskriminacije.

No zastupnici vladajućih pravobraniteljici su zamjerili da je neke slučajeve diskriminacije prešutjela, a druge pretjerano naglasila. 'Nedostaje ovdje da su najdiskriminiraniji etnički Hrvati izvan domovine i ovdje. To se lako može dokazati. Imamo problem denacionalizacije od 1945. godine, ljudi se još bore za svoja prava, a šest posto zemljišta uvedeno je u katastar. O tome nitko ne govori. Imamo hrvatske branitelje koji su u zatvorima, neki i po 10 godina, a neki malo manje. Kad izađu iz zatvora njima se stavlja ovrha, jednome 2,8 milijuna kuna koje mora plaćati kao odštetu navodnim žrtvama. O tome nitko ne govori. U Kanadi sirijski izbjeglice imaju veća prava nego hrvatski građani koji se hoće vratiti u Hrvatsku. O tome nitko ne govori', kazao je HDZ-ov Željko Glasnović

'Zanima me što se u izvješću ne navodi, poštujete li hrvatski Ustav i onaj dio hrvatskog Ustava koji je na najdemokratskiji način izglasan, a to je da je brak zajednica žene i muškarca ili još uvijek smatrate taj dio diskriminacijom? Govorili ste o uskliku 'Za dom spremni' i šteti koju je on nanio hrvatskom društvu. Niste ni riječi rekli o uskliku koji smo čuli ovdje u Saboru 'Smrt fašizmu, a sloboda narodu', a pod tim usklikom također su brojni hrvatski građani bili ubijani i za vrijeme Drugog svjetskog rata i nakon toga pa me generalno zanima je li možete ponuditi koji argument da vi zastupate kao pučka pravobraniteljica interese i prava svih hrvatskih građana, a ne samo ideološki na strani nekih manjina koje ustvari kroz svoje djelovanje žele i uništavati interese većinskog hrvatskog naroda', prozvao je Hrastov Ladislav Ilčić.

SDP-ov Željko Jovanović u replici na izlaganje pravobraniteljice osvrnuo se na liste čekanja. 'U odnosu na 10. siječnja kada je na listama čekanja bilo 80.232 pacijenta, 10. svibnja taj broj iznosi 102.378. Dakle u ovih četiri mjeseca broj pacijenata na listama čekanja povećan je za 30 tisuća. Ilustrativno kroz dva primjera, pacijent koji se 12. svibnja 2016. naručio na ugradnju kuka na Svetom duhu u Zagrebu doći će na red u lipnju 2017., pacijent koji se naručio u Zadru na magnet abdomena 12. svibnja na red će doći 5. lipnja 2017.', pobrojao je Jovanović.

Iako je pučka pravobraniteljica u izvještaju spominjala situaciju s dvojezičnim pločama u Vukovaru, HDZ-ova Marija Budimir smatra da stanje nije toliko dramatično. 'Ono što ste u izvješću naveli vaš je stav. Kažete, otpor uvođenju ćirilice, naime, nije samo odraz neuklanjanja posljedica rata, od trauma, do kažnjavanja zločina i pronalaska nestalih osoba, nego je rezultat propusta da se građane senzibilizira o potrebi manjinskih prava. Temeljna ljudska prava koja se u Vukovaru ne poštuju, odnosno bezobzirno su i najbrutalnije pogažena najosnovnija su ljudska prava kao što su pravo da vama ili članovima vaše obitelji pa i prijateljima ili sugrađanima nitko nema pravo oduzeti život ili da vas ne kažnjeno može lišavati slobode, odvoditi u logore, mučiti, silovati. Pravo da vas ne može nekažnjeno pljačkati ili progoniti iz doma ili zabranjivati povratak, pravo da obiđete svoje mrtve ili pravo na grob za sebe ili članove svoje obitelji. U odnosu na dvojezične i dvopisane ploče radi se o neposredno težim kršenjima osnovnih ljudskih prava', kazala je Budimir.

SDP-ov Gordan Maras požalio se kako bi bilo dobro da pravobraniteljica koji put i zastupnike zaštiti od javnog linča. 'I s te strane podržavam zastupnika Bulja u njegovim opravdanim zahtjevima da ga se zaštiti od nasilničkog ponašanja kolega iz HDZ-a koji idu na najniži mogući način na njegov osobni integritet, na njegovu invalidninu, na njegovo statusno pravo koje je ostvario kao hrvatski branitelj. I na taj način pokušavaju poslati poruku ako govoriš ono što se Karamarku ili HDZ-u ne sviđa, diskreditirat ćemo te na najgori mogući način', rekao je Maras.

Kritike na račun pravobraniteljice u ime HDZ-a iznijela je Nada Mruganić. Podsjetila je kako se izvješću se navodi da u našem društvu postoje diskriminacije s raznih osnova, vjere, nacije, materijalnog imovinskog stanja, diskriminacije po dobi i spolu sa osnova zdravstvenog stanja i invaliditeta te da je javni prostor zagađen govorom u kojem poneki puta nema elementarnog, pristojnog i odgojenog ponašanja i govora uz veliku dozu govora mržnje i netolerancije i bez uvažavanja sugovornika, njegov mišljenja s osudama bez argumenata.

'Postavljamo pitanje je li pravobraniteljica u takvim okolnostima, a u ulozi koju ima u društvu koja joj je dana u skladu s navedenim zakonskim propisima bilo dovoljno prisutna u javnosti. Je li upozoravala i kritizirala takvo ponašanje uvijek kada se pojavilo? Je li se čula i oglasila u javnom prostoru, stala na stranu onih koji su napadani bez osnova, usudila one koji su to činili bez obzira iz koje političke opcije dolazili? Slike Hrvata u BiH na dan drugog kruga predsjedničkih izbora su bile poražavajuće. Pravobraniteljica po svojoj ustavnoj zakonskoj obvezi propisanoj ulozi nema obavezu samo postupati po pojedinačnim slučajevima i prijavama već je njena obaveza da javno progovori o takvim negativnim pojavama kada se društvo mjeri na 'mi ili oni', kada se kritiziraju i osuđuju totalitarni režimi, samo neki a trebali bi svi, kada se osuđuju neki fašistički ili neprimjereni pozdravi, samo neki a ne svi, kada se osuđuju podjele kod obilježavanja značajnih datuma, samo neke, odaju se počasti žrtvama, samo nekima. Kada se na kazalištu ili u kazališnim predstavama na neprimjeren način obilježava nacionalni praznik, kada se selektivno tretiraju neke udruge, vrijeđaju vjerski osjećaji nekih vjernika', pobrojala je Mruganić.

Pravobraniteljica na to nije reagirala, kao što nije reagirala i zaštitila branitelje koji su prosvjedovali, poručila je Mruganić.

Replicirala joj je SDP-ova Sabina Glasovac. 'Ja vas pitam ima li išta opskurnije od recimo jednog intervjua u jednom političkom tjedniku u kome kao predizborno obećanje navodite da kada vaša stranka dođe na vlast, građani RH moći će misliti i govoriti ono što žele, ali samo u svoja četiri zida? Ima li išta opskurnije od takvih predizbornih obećanja gdje se javno najavljuje kršenje jedno od ključnih ljudskih i građanskih prava i sloboda a to je pravo na slobodu mišljenja i pravo na slobodu javne riječi, slobodu govora? Ima, jedino gore od toga je provođenje tih riječi u djela kome svjedočimo, evo, otkad ste preuzeli odgovornost za RH', rekla je Glasovac.

Replicirao je i SDP-ov Domagoj Hajduković. 'Kada govorimo o žrtvama, svaka žrtva je žrtva i ja najoštrije odbacujem insinuacije da sam se ili bilo tko iz mog kluba odbio pokloniti određenim žrtvama. Žrtva svakog ekstremizma je loša. Ako govorimo o hrvatskim braniteljima koji su jedno vrijeme proveli u Savskoj, mogu reći da se iz njihova ponašanja upravo danas može iščitati da je njihov cilj bio isključivo politički, a nikakva zaštita prava ili digniteta. Zato što niti su predstavljali cijelu braniteljsku populaciju, a njihov je jedini cilj bio da HDZ dođe na vlast. Kada se to ispunilo, opa, nema ih u Savskoj, sada je dignitet odjedanput zaštićen', kazao je Hajduković.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!