Prošla godina, kazao je predsjednik uprave AZ mirovinskih fondova Dinko Novoselec, bila je još jedna u nizu uspješnih godina za članove njihova fonda. 'Naša najveća pojedinačna ulaganja u prošloj godini odnosila su se na dugoročne obveznice RH, većinom dugoročnih dospijeća. Smatramo da trenutno i tržišni prinosi predstavljaju atraktivno ulaganje za članove naših mirovinskih fondova. U dioničkom dijelu portfelja uz značajnu izloženost prema domaćih turističkim kompanijama, najznačajnije pozicije odnose se na izdavatelje iz područja zdravstva i prehrambene industrije. AZ obvezni mirovinski fondovi u 2015. godini sudjelovali su u dokapitalizacijama u više hrvatskih dioničkih društava. Dokapitalizacijama od Podravke, Luke Rijeke i Ilirije', rekao je Novoselec.

'Nikada nisam zabilježio da je netko ovdje govorio u ukidanju drugog mirovinskog stupa iako bi to rado bila tema da se može napadati onda one koji ne misle kako je nametnuto misliti. Ali onda ništa ne razumiju, ništa ne znaju ni Poljska, ni Mađarska, ni Slovačka, ni Litva, ni Latvija i ostale zemlje koje su zbog pada BDP-a i zbog krize zamrznuli izdvajanja u drugi mirovinski stup i nitko nije dirnuo u ono što je izdvojeno u taj stup do tada. I ne mogu se oteti dojmu da se nekada namjerno ne izriču činjenice da bi se došlo do pogrešnog zaključka', prokomentirao je HDZ-ov Goran Marić

Nije se Marić složio ni s tim da fondovi trebaju biti generator gospodarskog razvoja te da trebaju ulagati u državnu imovinu. 'E, ta mantra se temelji na neznanju. Dokazano je da više potiče gospodarski rast fond solidarnosti, nego drugi mirovinski stup, ali ako mene mislite prozvati zbog te tvrdnje, onda ja priznajem ponovo, plagijator sam, ovo je izjava jedne znanstvenice iz Slovačke koja je nedavno gostovala u Hrvatskoj pa je to kazala, možda i ona ne zna dovoljno. Kazali ste da fondovi moraju ulagati u državno, pa kupuju državne obveznice, ulažu u dionice državnih tvrtki i postoji takva teza da je to zadržavanje nekakvog vlasništva i kontrole nad tim dionicama. A što ako mirovinski fondovi sutra prodaju te dionice nekom s druge strane kontinenta? Naravno, to je njihovo pravo i možda i ekonomska odluka, ali onda se ne može temeljiti tvrdnja da je to zadržavanje nekakve kontrole i nadzora nad imovinom', kazao je Marić.

Pritom se osvrnuo i na nedavnu prodaju Končara 'mirovincima'.

'Prodati nešto u sekundi telefonski, bez analize, dogovorno, e to mi je neprihvatljivo. Dobiti za 20 posto dionica Končara tristotinjak milijuna kuna, pitam se tko je dogovorio cijenu? Tko je dogovorio uvjete? Tko je dogovorio kupca? S kim se dogovarala ta transakcija? Na burzi. Kako je moguće ako je na burzi da onda četiri mirovinska fonda kupe baš podjednako po istoj cijeni isti paket? Pa baš me interesiralo tko je dogovarao takve transakcije i zbog čega. I je l' se moglo dobiti možda umjesto 300 milijuna 500 milijuna kuna? Je. I baš u ovom trenutku danas. Možda se moglo za 30 dana', rekao je Marić.

U trenutku kada ne možemo izdati obveznice, poručuje Marić, isti dan prodaje se 20 posto dionica Končara pod mantrom da država ne zna upravljati.

'Prije 10 dana jedan od čelnika jednog obveznog mirovinskog fonda je kazao da država stvarno ne zna upravljati ni s čim i da to treba oduzeti i prepustiti sve privatnicima. Istina, država je dokazala da loše upravlja. Ali ta ista osoba koja je to izjavila je samo u jednoj transakciji u Našicama izgubila milijardu kuna u ime vas umirovljenika. Taj uspješni fond manager. Milijardu kuna samo u jednom mjestu. Toliko o uspješnosti', rekao je Marić.

Osvrnuo se i na kupovinu udjela u Podravci od strane mirovinskih fondova. 'Znam da su mnogi zainteresirani za zadržavanje postojećeg stanja, ali to postojeće stanje itekako košta Republiku Hrvatsku. I mislim da je krajnje vrijeme da se ozbiljno porazgovara i raspravi o potrebi izmjena zakona u jednoj znanstvenoj i stručnoj raspravi. Ali ne paušalnoj. Ne bi Podravka kupila Žito da nije bilo mirovinskih fondova. A ne postavljamo pitanje je li Podravka uopće trebala kupiti Žito? Je li ekonomski opravdano kupiti Podravci Žito? Zatvoriti prethodno vlastiti pogon sa istim proizvodnim procesima i onda preplatiti cijenu koju nitko nije htio platiti pa je Podravka našla novce i platila. Pa Slovenci su sretni što su prodali to. A mi se hvalimo lošim ekonomskim potezima', kazao je Marić.

Na spominjanje prodaje Končara osvrnuo se HSU-ov Silvano Hrelja

'Kako je to prodano, to bi morali pitati preko puta, trenutno je zasjedanje sjednice Vlade premijera Oreškovića, zašto, zbog čega, tko je pregovarao, zašto ta cijena, zašto u 5 minuta, zašto ne na Burzi? Oprostite, vaše pitanje je otišlo na krivu adresu', replicirao je Mariću.

Na prodaju Končara osvrnuo se i Mostov Ivan Lovrinović. 'Proteklih sedam dana je u ovoj zemlji totalna zbrka bila, svi su bili zbunjeni zbog ove situacije u Vladi. Pa i premijer je izgledao dosta zbunjeno, međutim očito je bio sjajno koncentriran kada je trebalo prodati vrlo efikasno na brzinu dio Končara i hotele,, ako se ne varam na Korčuli, hotel na Korčuli. Znači, tu se nije primijetila nikakva neefikasnost. E zato sam ja gospodo 22. siječnja glasovao protiv ove vlade. I ova vlada i bilo koji budući premijer, ako bude mislio samo prodavati državnu imovinu, a da programa MOST-a i HDZ-a tu nema, a nema ga, onda nam je bolje da sve raspustimo. Ne treba nam ni vlada ni parlament, jer vidite da se pokazuje da se bez vlade ljudi sami snalaze, pa imamo rast dva, dva i pol posto jer ovakva vlada smeta. Ona uništava Hrvatsku i konačno je vrijeme da ljudi koji znaju, i da se mi ovdje da oprostite ne natežemo, konačno vode ovu zemlju', poručio je Lovrinović.

Na prozivke zbog Končara odgovorio je šef AZ mirovinskih fondova Novoselec. 'Ja ne mogu ulaziti niti želim ulaziti u to s aspekta onoga tko je donosio odluku o prodaji Končara. Ali ono što mogu reći, to su činjenice koje se mogu lako provjeriti, da su obvezni mirovinski fondovi kupili dionice Končara po dosta različitim međusobnim cijenama. Koliko ja znam, najniža cijena je bila 670 kuna, koliko ja znam najviša cijena je bila 711 kuna. Isto tako, ja znam, naravno, koliko je kupio moj fond, ne mogu znati detalje za ostale fondove. Međutim, uvidom u vlasničku strukturu Končara vidjet ćete da ne postoji jasna korelacija između iznosa sredstava koje su obvezni mirovinski fondovi uložili u Končar i veličine svakog tog pojedinačnog fonda. Ono što pokušavam reći jest da je s aspekta nas kao sudionika tržišta kapitala, privatizacija Končara izvedena tako da su svi sudionici tržišta kapitala bili pozvani da u njoj sudjeluju pod istim uvjetima na isto transparentan i rekao bih konkurentan način', poručio je Novoselec.

Odgovorio mu je i Marić. 'Što se tiče kupnje dionica Končara, iz vaše rasprave se dalo zaključiti da vi uopće niste znali da će biti objavljena prodaja dionica. Pa me interesira kako ste vi saznali da se prodaje dio paketa Končara? Zašto ste se javili samo na jedan paket? S kime ste razgovarali i s kime ste dogovorili tu kupnju? Hoćete li dati ostavku ako dokažemo da ste razgovarali i da niste na burzi kupili dionice? Pa iz svega proizlazi da vi nemate pojma i vi ste se od četiri objave javili na jednu po cijeni koja je ponuđena i da to nisu odradili pojedinci skupa s vama. Takav dojam hoćete ostaviti? Ako hoćete, ponovite, pa ćemo onda ići s dokazima da to nije tako. Ali samo mi recite hoćete li u tome slučaju dati ostavku?' poručio je žestoko Marić.