U desetak gradova, uključujući Huescu na sjeveroistoku te Alicante na jugu, namjeravaju organizirati referendume o zabrani.

Trčanje s bikovima u uskim ulicama te borbe u prepunim arenama nikada u povijesti Španjolske nisu bile tako kritizirane kao ovih dana. I u nekim drugim zemljama s dugom tradicijom, poput Meksika i Kolumbije, također je o tome otvorena rasprava.

Glavni kolumbijski grad Bogota stavit će na referendum borbe s bikovima, no zasad je nepoznato hoće li rezultat biti obvezujući za tamošnju vlast.

U španjolskoj prijestolnici Madridu nova gradska vlast je odbila mjesto u loži u raskošnoj areni za borbe s bikovima Las Ventas. Ljevičarska gradonačelnica Manuela Carmen istaknula je kako Madrid želi pretvoriti u 'grad prijatelja životinja'.

Ona je na izborima pobijedila u ime platforme 'Sada Madrid', čija je najjača snaga stranka Podemos, koja je pod utjecajem gospodarske krize i korupcijskih skandala prekinula 24-godišnju vladavinu konzervativne Narodne stranke glavnim gradom.

Gradonačelnica se protivi subvenciji škola za obuku toreadora, a također i koridama koje počinju svakog proljeća. U posljednjih mjesec dana dva su toreadora stradala u dvoboju s bikom, te se obojica oporavljaju nakon izlaska iz bolnice. Ljetos je u popularnom uličnom trčanju s bikovima diljem Španjolske poginulo 11 osoba u više gradova.

Među onima koji se protive ovoj vrsti zabave je i gradonačelnik Valencije, velikog primorskog grada na jugu zemlje. Joan Ribo, koji je na vlast došao ispred koalicije Kompromis, koju su lansirali ogorčeni građani, rekao je nedavno da mu se ne sviđaju borbe s bikovima niti bilo kakav oblik mučenja životinja.

Zagovornici, pak, tvrde da su proslave s bikovima, koji na kraju u obliku odrezaka završe na tanjurima lokalnog stanovništva, dio duge španjolske tradicije. Oko 10.000 ljudi izašlo je na ulice u gradu Castellonu pored Valencije noseći transparente s natpisima 'Branimo naše. Bikovi, kultura i tradicija'. U lokalnu, do kraja ispunjenu arenu, ušlo je nekoliko protivnika borbi što je isprovociralo tisuće okupljenih koji su potjerali.

Primorski grad Alicante, u istoj regiji, najavio je referendum na kojem će se građani izjasniti no još uvijek nema datuma održavanja. Isto je i u Huesci u pokrajini Aragonu, na sjeveroistoku zemlje.

U Palmi de Mallorci, na balearskom otočju, kojom upravlja koalicija u kojoj su Podemos i stranka lijevog centra PSOE, najavljeno je 'oslobađanje grada od mučenja životinja' no zasad je to samo deklaracija budući da tamošnje borbe organizira jedna privatna kompanija koja i dalje u programu ima ovaj oblik zabave.

Na Balearima je prikupljeno 130.000 potpisa za zabranu pa je gradska vijećnica poslala u regionalni parlament inicijativu o zabrani u kojoj se navodi da je ona u skladu s aktualnim zakonom o zaštiti životinja iz 1992. godine.

U sjevernom gradu La Coruni gradonačelnik Xulio Ferreiro, iz lani osnovane stranke Atlantska plima, poništio je ugovor s tvrtkom koja je ovaj mjesec trebala organizirati proslavu s bikovima čime je, kako kaže 'uštedio 50.000 eura u javnom interesu'.

U Kataloniji prije pet godina se u parlamentu prolomio usklik oduševljenja kada je 68 zastupnika diglo ruku za zabranu, 55 bilo protiv, nakon čega su se prestale održavati borbe.

Barcelonski La Monumental, veličanstvena arena za koridu, u fokusu je političke rasprave jer joj se traži namjena. Parlament je prihvatio prijedlog da se ondje održava folklor za turiste, borba u kojoj bik neće biti ubijen.

Tradicija s bikovima vuče daleko u prošlost, još u vrijeme brončanog doba, kada su u mediteranskim kulturama bikovi bili povezivani sa božanstvima i žrtvovanjem. Dolaskom Rimljana organizirane su lokalne proslave gdje su bikovi bili jedni od sudionika u areni.

Španjolci su u 18. stoljeću uspostavili spektakle s bikovima kakve svijet danas poznaje.