ANALIZA DRAGE PILSELA

Generali odlaze, stiže islamska turska republika

  • Autor: Drago Pilsel
  • Zadnja izmjena 14.09.2010 17:19
  • Objavljeno 14.09.2010 u 15:25
turska vojska

turska vojska

Izvor: Reuters / Autor: Reuters

'Provedite referendum. Ako narod bude želio da me odvedu pred sud, obećavam da neću čekati pravorijek suda i da ću si sam oduzeti život' - bile su to riječi turskog generala Kenana Evrena (93), vođe državnog udara 1980, kada su mu najavili da bi se referendumom mogao promijeniti i članak 15. turskog ustava koji su 1982. donijeli generali, a koji je garantirao njihov imunitet. Ove nedjelje, referendum za promjenu ustava je dobio 58 posto glasova od 78 posto građana koji su se odazvali, te će se sada vojna vlast naći ispod civilne, a general Evren, ako si ne oduzme život, pred sudom

Vođeni parolom 'Ne želimo čekati ni jednu sekundu više', ljevičarske grupacije, politički aktivisti, borci za ljudska prava, novinari i nezavisni suci našli su se jučer pred sudovima Istambula da bi podigli tužbe protiv generala Evrena i ostatak vojne hunte. Proći će još nekoliko tjedana do stupanja novog ustava na snagu, ali su tužbe već zaprimljene. Zasad je obuhvaćeno osam generala te veći broj tadašnjih guvernera, gradonačelnika i članova vlade iz doba posljednje diktature.

Reuters

Reuters

Izvor: Reuters / Autor: Reuters

Recep Tayyip Erdogan
Arife Köse, jedan od politički aktivista, smatra da je došao kraj kemalizmu, sistemu koji je uveo otac suvremene turske države, Mustafa Kemal Atatürk, koji je postavio vojsku kao čuvara laičke države, a generali su svoju ulogu previše ozbiljno shvatili te čak četiri puta udarili na vlast. Posljednji je put to bilo 1980, kada je uhićeno 150.000 ljudi, ukinuto na desetke listova, sindikata i političkih stranaka te počinjeno na stotine likvidacija. Za mnoge nestale Turke ni danas se ne zna gdje su skončali.

Paradoksalno, EU pozdravlja rezultat referenduma i smatra ga važnim korakom turskog društva prema EU-u, iako su sada, puno jače nego prije, izvršna, sudska i legalna vlast u rukama premijera Erdogana i njegove umjerene islamističke stranke koji će, kažu oporbeni socijaldemokrati, nastaviti put prema islamizaciji Turske.

Zemlja je to šarolike demografije, s velikim unutarnjim problemima kakav je položaj kurdske manjine (nacija koja de facto već ima državu u državi na sjeveru Iraka), ali emergentne ekonomije koja igra važnu ulogu u globaliziranom svijetu u kojem se Zapad, kao u novome hladnome ratu, suprotstavlja svijetu islama.

Turska ima veliki utjecaj, od zemalja Magreba do srednje Azije, da ne kažemo koliko je važna njezina uloga u rješavanju izraelsko-palestinskog sukoba. Treba računati i s Ankarom da bi Irak imao kakvu takvu budućnost i stabilnost. Također i da bi se zaustavila nuklearna opasnost iranskog režima.

Referendum konsolidira Tursku u toj funkciji mosta među kontinentima, religija i civilizacija, do te mjere da može pretvoriti tu zemlju u ključni faktor mira na Bliskom istoku. Ali još više učvršćuje vlast Recepa Tayyipa Erdogana, kao kontralika Atatürku, koji može, nakon dva mandata, dobiti i iduće izbore 2001. i postati obnovitelj islamske republike. Generali mu više u tomu, to je sada očito, neće smetati.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi