Zid protiv dronova, kako ga je u svom govoru o stanju Unije nazvala čelnica Europske komisije Ursula von der Leyen, trebao bi biti sustav radara i presretača koji bi prvenstveno pomogli u obrani istočnog krila Unije, a u kasnijoj fazi i cijelog područja. Naglasak je na istočnom krilu zbog redovitih upada ruskih dronova u Poljsku i Rumunjsku, kao i onih za koje se ne zna otkuda su, ali se pretpostavlja da su ruski, iznad Danske, Norveške i Njemačke.

Kritike, ali i pohvale

U svojoj analizi Politico piše da i ime i koncept već u startu izazivaju kritike, iako ima i dosta pohvala, pogotovo s istoka Europe. Za baltičke zemlje i Poljsku to zvuči kao razuman odgovor na rastuću izvanrednu situaciju, ali zemlje koje se nalaze dalje od Rusije imaju prigovore, brinući se o izvedivosti i troškovima prijedloga, kako se uklapa u vojne planove EU-a i NATO-a te hoće li time Bruxelles oteti moć odlučivanja o nacionalnoj obrambenoj politici pojedine zemlje.

'Dronovi i antidronovi su prioritet, ali moramo biti jasni: ne postoji savršen zid za Europu, govorimo o granici od 3000 kilometara. Mislite li da je to potpuno izvedivo? Odgovor je - ne', rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron novinarima u četvrtak.

Cijena? Oko milijardu dolara

Bivši litavski premijer, a aktualni povjerenik za obranu EU-a Andrius Kubilius brani ideju, dodajući da bi izvorni plan suzbijanja dronova iznad Poljske i Baltika koštao oko milijardu eura i da bi radari mogli biti postavljeni u manje od godinu dana. No ipak smatra da bi ime 'zid' moglo navesti na pogrešnu pomisao.

'To ne bi bila nova Maginotova linija', rekao je, podsjećajući na utvrđenu francusku liniju prema granici s Njemačkom, koju je njemačka vojska uspješno zaobišla u Drugom svjetskom ratu. Neki su zabrinuti da Komisija obećava previše.

'Nadam se da nitko ne vidi zid protiv dronova kao lako rješenje za naše obrambene probleme. On nas neće zaštititi od kibernetičkih napada, niti će pomoći u protuzračnoj obrani, proizvodnji streljiva ili dubljim pitanjima oko struktura donošenja odluka i pravila upotrebe sile', rekla je njemačka zastupnica Zelenih u Europskom parlamentu i članica Odbora za sigurnost i obranu Hannah Neumann.

Nevoljkost južnog krila EU-a

Razlike su posebno problematične jer Bruxelles i države na prvoj liniji žele koristiti novac EU-a kako bi se pomoglo u financiranju 'zida', a da bi se to dogodilo, sve države Unije moraju se složiti.

Predstavnici južnog dijela EU-a, talijanska premijerka Giorgia Meloni i grčki joj kolega Kiriakos Micotakis, na samitu u Kopenhagenu ovaj tjedan rekli su da bi europski obrambeni projekt trebao koristiti cijeloj Uniji, a ne samo njenom istočnom krilu. Ta nevoljkost potaknula je pozive na solidarnost od zemalja koje su najbliže Rusiji i time izložene upadima ruskih dronova.

'Pokazivali smo solidarnost posljednja dva desetljeća, naprimjer, u periodu covida, u gospodarstvu, u migracijama, a sada je vrijeme da pokažemo solidarnost u sigurnosti', rekao je finski premijer Petteri Orpo za Politico. Neslozi, koja je u Kopenhagenu bila vidljiva i javno i iza zatvorenih vrata, doprinio je i njemački kancelar Friedrich Merz, oštro kritizirajući plan, a prema jednom od diplomata, koristio je 'vrlo oštre' izraze.

EU nema tehnologiju za lako otkrivanje dronova

I dok se europski čelnici prepiru oko veličine, imena i financiranja zida protiv dronova, premalo raspravljaju o suštini problema, o tome da Europa treba poboljšati sposobnost obrane od ruskih letjelica jer Uniji nedostaje tehnologija za detekciju koja bi ih lako mogla otkriti. Drugi problem je to da su avioni NATO-a, kada su srušili tri drona iznad Poljske prošloga mjeseca, za to koristili projektile koji koštaju više milijuna dolara. Rušiti ruske dronove Geran-2, koji vrijede oko 10.000 dolara svaki, tako skupim projektilima svakako nije isplativo, niti je održivo na duge staze.

Unatoč kritikama, u Kopenhagenu su prihvaćeni prijedlozi Komisije, uključujući 'zid protiv dronova', što znači da se očekuje da će se on u nekom obliku i realizirati. No detalji o vremenu, troškovima i mogućnostima koje će imati tek se moraju razraditi. Jačanje borbe protiv dronova u svakom slučaju ima smisla u trenutku u kojem Rusija ispituje obrambene mogućnosti i reakcije NATO-a, međutim te mjere same neće riješiti sve probleme, pogotovo ako se sukob s Rusijom približi potpunom ratu.

Nema apsolutnih jamstava

'Zid protiv dronova može funkcionirati regionalno, na Baltiku možete izgraditi statičku obranu, ali dronovi su samo prsti; ako želite pobijediti, morate ciljati glavu: zapovjedništvo, logistiku i proizvodne kapacitete', rekao je obrambeni analitičar i programski direktor Zaklade Bertelsmann Christian Mölling.

Ni države na prvoj liniji nemaju iluzija da će zid protiv dronova sam biti dovoljan da spriječi eventualni ruski napad, ali ustraju u tome da se nešto mora poduzeti da bi se Moskva uopće odvratila od takve pomisli.

'Naravno, realisti smo. Ne očekujemo, naprimjer, zid protiv dronova na našoj granici koji će eliminirati apsolutno sve prijetnje. Ako netko traži sto posto jamstava sigurnosti, neće ništa pronaći. Mi, kao NATO, kao Europa, moramo tražiti metode koje maksimiziraju našu sigurnost', rekao je poljski premijer Donald Tusk.