To je postalo jasno još prije nego što se samit čelnika EU-a u Kopenhagenu u srijedu odužio preko planiranog vremena. Predsjednici i premijeri složno su ponavljali da se 'nešto mora poduzeti' protiv ruske agresije, ali bez dogovora o tome što to 'nešto' zapravo znači.

Prijedlozi i Ursule von der Leyen, predsjednice Europske komisije, i Antónija Coste, predsjednika Europskog vijeća, naišli su na snažan otpor. Naime Von der Leyen su se suprotstavile najveće članice EU-a: Njemačka, Francuska i Italija. Ove zemlje zabrinute su zbog mogućeg širenja ovlasti Komisije. Costa je pak naišao na zid u liku Mađarske. Sve to još je jednom pokazalo da na kraju konce i dalje vuku nacionalne vlade 27 članica.

Von der Leyen, sve izraženije lice EU-a (barem u očima Donalda Trumpa) pokušala je u Kopenhagenu progurati ideju 'zida od dronova' – sustava koji bi otkrivao i rušio dronove na istočnim granicama Europe. No najveće članice to su glatko odbile, analizira Politico.

'Oprezan sam', rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron, dodajući: 'Stvari moraju biti malo sofisticiranije.' Njemački kancelar Friedrich Merz također je u dvorani izrazio protivljenje, navode trojica dužnosnika. Vjerojatno će se ideja uskoro preraditi u nešto drugo, možda čak i pod drugim imenom.

Costa je pak želio da samit otvori put za reformu pravila prema kojima sve članice moraju jednoglasno odobriti prijem novih zemalja u Uniju. Namjera je bila olakšati ulazak Ukrajine i Moldavije te zaobići zemlje poput Mađarske, koje to žele spriječiti.

Orban odbacio prijedlog reforme za prijem novih zemalja u EU

Ali ni taj prijedlog nije prošao. Mađarski premijer Viktor Orban jasno ga je odbacio, navode diplomati upoznati s raspravama. Očekivanja su slaba i teško da će se pravila glasanja u skorije vrijeme mijenjati.

Umjesto toga, čelnici su se složili da nastave tražiti načine na koje iskoristiti 140 milijardi eura ruske imovine zamrznute u Europi od početka invazije 2022. godine za financiranje Ukrajine. Ponovili su i odlučnost da nađu rješenje za upade ruskih dronova u europski zračni prostor, iako konkretnih rješenja još nema.

Von der Leyen i Costa žele ostati relevantni

Jedan od razloga zbog kojih su Von der Leyen i Costa željeli 'isporučiti nešto veliko' jest taj što žele ostati relevantni i pokazati da osobno čine sve što mogu za pomoć Ukrajini, kažu diplomati.

Von der Leyen već dugo gura ideje za jačanje europske obrane, ali to i dalje ostaje u rukama nacionalnih vlada, a najveće članice ne žele prepustiti ovlasti Bruxellesu. Manje zemlje, osobito one na istoku, optimističnije su jer se osjećaju ranjivijima pred ruskom prijetnjom.

Costa je pak želio pokazati da i on može igrati glavnu ulogu. Dosad je uglavnom ostajao u sjeni, prepuštajući pozornicu Von der Leyen. Kao vođa lijevog centra u skupini u kojoj dominiraju čelnici desnog centra, morao je pažljivo birati bitke.

Ipak, mnogima nije jasno zašto je baš pitanje proširenja izabrao kao svoju 'brdsku utvrdu', s obzirom na male izglede za uspjeh. 'Možda ima plan B', nagađa jedan od dužnosnika.

Najmoćniji čelnici i dalje imaju zadnju

Kritike da Von der Leyen i Costa forsiraju loše osmišljene prijedloge odbacuju njihovi suradnici. 'To se jednostavno zove vodstvo', rekao je visoki dužnosnik EU-a, aludirajući na to da se ideje najprije iznose, guraju i polako oblikuju dok ne postanu politička realnost. No 'zid od dronova' zasad nije dobio dovoljno potpore.

Samit je još jednom pokazao da najmoćniji nacionalni čelnici i dalje imaju posljednju riječ. To zna biti frustrirajuće za briselski aparat, osobito kada čuju kancelara Merza kako sve više govori poput populista.

Posljednjih dana žestoko je napao Komisiju zbog prevelike birokracije i administrativnih zapreka. U Bruxellesu to zvuči kao populizam i diplomati smatraju da znaju što stoji iza toga: 'Poručuje nam da se vratimo u svoje kutije.'

Za Von der Leyen i Costu to znači samo jedno: njihova se bitka tek zahuktava, zaključuje Politico.